Zakon, koji je izglasan s 82 glasova za, 34 suzdržanih, donosi novu formulu za usklađivanje mirovina, povećanje najniže i invalidske mirovine, te uvođenje 13. mirovine. Povećava dodani staž majkama s dosadašnjih šest na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Osim toga, od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-ak eura.

Novina je da će umirovljenici moći raditi puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine, obrtnicima se omogućava stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada, a korisnicima invalidskih mirovina rad do tri i pol sata dnevno.

Vlada je uoči izglasavanja na telefonskoj sjednici usvojila amandman po kojemu će pravo na dodani staž od 12 mjeseci po djetetu dobiti i udomitelji koji se time bave najmanje 10 godina.

Ograničenje na mirovinu

Tijekom saborske rasprave u četvrtak zastupnik Možemo, Nenad Bakić pohvalio je povećanje invalidskih i najnižih mirovina, ali i kritizirao mjeru rada uz isplatu pola mirovine. 

'Ukida se to ograničenje na rad, ali onaj umirovljenik koji bi poželio ili bio društvu potreban raditi i na puno radno vrijeme imat će pravo dobivati samo pola mirovine, 50 posto. Zašto je tako? Protivimo se tome', rekao je na konferenciji za medije.

Mirovina stečena pod punim uvjetima radom do 65 godina života je stečena pod punim uvjetima i nepravedno je da je sad uskraćujemo onima koji bi i dalje doprinosili društvu svojim radom, upozorio je Bakić.

Na to su se osvrnule i Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a. Istaknula je da uz mirovinu trenutno radi oko 36.000 umirovljenika te u načelu pohvalila mogućnost rada uz mirovinu, ali imala je i zamjerku. 

To je svakako dobar korak, ali pitanje je zašto pola mirovine jer, ističe, mirovinu su zaradili u punom iznosu i puni iznos trebaju i dobiti, nevažno rade li ili ne. Uostalom, napominje, državi je u interesu da se umirovljenici uključuju na tržište rada s obzirom na razmjere nedostatka radne snage.

Problematično oporezivanje i usklađivanje

Mrak Taritaš smatra da je puno veći problem oporezivanje mirovine kao dohotka. Mirovina, napominje, nije dohodak nego mjesečna isplata novca koji su građani desetljećima uplaćivali u mirovinski fond. Država je taj novac koristila i na to možemo gledati kao na beskamatnu pozajmicu građana državi, a kada dođe vrijeme da država taj novac građanima vrati, ne samo da dobiju mizerne mirovine, nego ih se još i oporezuje, što je pogrešno, nepravedno i tu praksu treba što prije mijenjati, ustvrdila je.

Zato ćemo u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima ćemo predložiti da se mirovine maknu s popisa prihoda koje zakon tretira kao dohodak i prestanu oporezivati, najavila je. 'Vlada to ne želi i nije napravila do sada vjerojatno zato što želi i dalje dijeliti milostinju umirovljenicima i nastavljati iluziju da im nešto poklanja dok im istovremeno otima ono za što su desetljećima radili', ocijenila je Mrak Taritaš.

Usklađivanje mirovina će, pak, pratiti rast cijena i rast plaća u omjeru 85-15 umjesto dosadašnjih 70-30 u korist povoljnijeg indeksa.

'To se najavljuje kao značajan iskorak, međutim, ovo pitanje je apsolutno precijenjeno i mnogo energije i burnih rasprava je utrošeno na faktički marginalan učinak. Realno, radi se o uvećanju stope usklađenja mirovina za dva ili tri promila', istaknuo je Bakić.

Mirovine među najnižima u Europi

Mrak Taritaš je upozorila i na činjenicu da su hrvatske mirovine među najnižima u Europskoj uniji 'i to ne samo u apsolutnim brojkama, već i po omjeru u odnosu na prosječnu plaću'.

'Prema izvješću pravobraniteljice za 2024. godinu starije osobe žive u sve većem siromaštvu. Prema posljednjim podacima čak 37 posto starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva, a čak 61,4 posto starijih koji žive sami', poručila je i dodala:

'Do 34 godine staža ima 221.992 umirovljenika u starosnoj mirovini, dakle oko 55 posto ukupnog broja. Takve mirovine su male, ispod prosjeka te iznose 472 eura, sa svega 33 posto udjela u plaći, što znači da 55 posto umirovljenika živi s 472 eura ili manje mjesečno', zaključila je zastupnica GLAS-a.

Treba reći i kako je u saborskoj raspravi uoči izglasavanja, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, odbila oporbene amandmane koji se tiču dodanog staža za sve umirovljene majke, zadržavanja punog iznosa mirovine tijekom rada na puno radno vrijeme te izmjene formule usklađivanja na omjer 100:0 povoljnijeg indeksa rasta plaća ili inflacije.

Tijekom izglasavanja su odbijeni i oporbeni zahtjevi koji bi se ticali donošenja sljedećih izmjena i dopuna zakona, a ticali su se istih pitanja.