NEPLAĆANJE POREZA

Turizam utaji svaki drugi euro

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 09.06.2009 08:54
  • Objavljeno 09.06.2009 u 08:54
morske orgulje zadar turizam

morske orgulje zadar turizam

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Vladimir Ivanov

Svaki drugi euro koji ljeti strani turisti potroše u Hrvatskoj završi u čarapama i na tu potrošnju ne plati se porez. Od 4,3 milijarde eura, koliki su u trećem tromjesečju 2007. bili prihodi od turizma – utajene su čak 2,2 milijarde eura. Godinu dana prije na svjetlo dana nije izišlo dvije milijarde eura, a 2005. – 1,7 milijardi.

Prema pisanju Večernjeg lista, od 1999. do kraja 2007. poreznim je vlastima, ali i evidentiranim novčanim tijekovima, ostao nevidljiv cijeli godišnji devizni utržak od turizma; čak 7,2 milijarde eura. Kad bi te novce sada Vlada imala, ne bismo razbijali glavu krizom i troškovima financiranja države. Institut za javne financije i analitičar Goran Vukšić otkrili su da 47,8 posto deviza koje u Hrvatskoj potroše strani turisti u ljetnim mjesecima nije pohranjeno u bankama te je izgledno da na taj prihod nije plaćen porez.

Autor je analizirao bilancu plaćanja koja prati sve ekonomske transakcije između Hrvatske i ostatka svijeta te je u njoj otkrio visoke iznose neevidentirane akumulacije stranog gotovog novca, odnosno veliku količinu deviza izvan banaka.

'Zašto bi netko držao tolike devize u kući, osim ako ne prikriva podrijetlo imovine i ne želi platiti porez', kaže Vukšić koji objašnjava da dio tog prihoda na kraju ipak završi u bankama u nastavku godine. 'U ovoj kriznoj godini država ulaže velike napore u uspjeh sezone. Upravo su krizna godina i otežano punjenje proračuna razlog više da se ulože dodatni napori i u ubrzavanje naplate poreza unutar turističke potrošnje' – kaže Vukšić.

Za scenarij o 100 kuna, koliko stranac na izlazu iz lokala kaže anketaru da je potrošio, već prva provjera često pokaže da cijela stotica nije završila u računima.

Poznavatelji prilika u turizmu kažu kako je sive ekonomije mnogo manje u velikim sustavima, dominantnija je u sitnoj trgovini, ugostiteljstvu (i 50 posto), iznajmljivanju soba (do 30 posto), u prodaji izleta i drugih malih turističkih usluga, gdje se još može manipulirati (ne)izdavanjem računa. A i neke procjene Instituta za turizam potvrđuju razmjere sive ekonomije iznad milijarde eura. No, stručnjaci upozoravaju i da kao siva ekonomija često nepravedno završe segmenti koje statistika jednostavno ne prati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi