Trump je drastično pooštrio trgovinsku politiku SAD-a. U samo nekoliko mjeseci, od siječnja do travnja 2025., prosječna efektivna carinska stopa skočila je s 2,5% na čak 27% – najvišu razinu u više od sto godina.

Poseban udarac zadali su visoki nameti na robu iz Kine, na koju su carine dosegnule i 145%, dok je Kina uzvratila carinama od minimalno 125% na američku robu, ali i ograničenjem izvoza rijetkih metala koji su ključni za tehnološku industriju.

Pravni spor oko predsjedničkih ovlasti

Temelj sudske blokade leži u tvrdnji da je Trump prešao ustavne granice svoje funkcije, jer je regulacija trgovine prema tumačenju suda prvenstveno ovlast američkog Kongresa. Trump s druge strane tvrdi da je carine uveo na temelju Zakona o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), zakona koji se inače koristi za sankcioniranje neprijateljskih država i zamrzavanje njihove imovine, no nikad dosad za uvođenje općih carinskih mjera.

Trump je trgovinski deficit proglasio ‘nacionalnom izvanrednom situacijom’ i time opravdao uvođenje opće carine od 10% na sve uvozne proizvode, s dodatnim stopama za zemlje s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže – među kojima je predvodila Kina.

Gospodarske posljedice

Iako je Trump tvrdio da carinama želi zaštititi američku industriju, smanjiti trgovinski deficit i vratiti proizvodnju u SAD, ekonomski analitičari upozoravaju na negativne učinke – kako za tvrtke, tako i za potrošače. Prema nekim procjenama, ukupni gubici američkih kompanija zbog povećanih carina već su premašili 34 milijarde dolara, a globalni lanci opskrbe dodatno su narušeni.

Prijetnje Europi

Napetosti rastu i u trgovinskim odnosima s Europskom unijom. Trump je nedavno izjavio da je nezadovoljan tempom pregovora s Bruxellesom i zaprijetio carinama od 50% na svu robu iz EU-a, s početkom primjene 1. lipnja. Međutim, naknadno je odlučeno da se rok za pregovore produži do 9. srpnja.