19. Grand PRix

Tko je 2025. komunicirao najbolje, a tko najgore?

30.03.2026 u 14:59

Bionic
Reading

Nacionalna udruga komunikacijskih profesionalaca bira komunikatora i antikomunikatora 2025.

U godini u kojoj su riječi često bile glasnije od činjenica, a društvene mreže brže od razuma, postavlja se ključno pitanje: tko je znao komunicirati, a tko je pokazao kako to ne treba raditi?

Hrvatska udruga za odnose s javnošću, nacionalna udruga komunikacijskih profesionalaca, na 19. Grand PRixu HUOJ-a uz nagrade najboljim komunikacijskim projektima, dodijelit će i priznanja za Komunikatora/icu 2025. godine te Antikomunikaciju godine.

Riječ je o nagradama kojima je cilj naglasiti kako riječ u javnom prostoru nosi i veliku odgovornost. Javne osobe svojim istupima postavljaju standarde: način na koji komuniciraju izravno utječe na povjerenje u institucije, medije i društvo u cjelini.

Žiri 19. Grand PRixa HUOJ-a izdvojio je četiri kandidata za Komunikatora godine - pojedince koji svojim primjerom podižu standarde javne komunikacije pokazujući visoku razinu profesionalnosti, jasnoće i odgovornosti. Radi se o osobama koje svojom komunikacijskom praksom grade povjerenje i međusobno razumijevanje u javnom prostoru, a svojim riječima i djelovanjem postavljaju standarde kvalitetne komunikacije, a njihovi nastupi doprinose smirenijem, konstruktivnijem i odgovornijem javnom prostoru.

Uz njih, troje je kandidata za Antikomunikaciju godine, onih koji su svojim istupima tijekom godine posebno negativno utjecali na kvalitetu javne komunikacije, bilo kroz primjere neodgovornog, nejasnog, manipulativnog ili neprimjerenog komuniciranja, bilo kroz širenje netočnih informacija, izbjegavanje odgovornosti, nedostatak empatije ili poticanje nepovjerenja u javni prostor. Cilj ove nagrade nije samo kritika nego i upozorenje: istaknuti obrasce koje treba prepoznati i mijenjati. Upravo kroz takve primjere podsjeća se koliko su jasnoća, odgovornost i istinitost ključni za kvalitetnu komunikaciju,  i koliko njihove suprotnosti mogu imati stvarne posljedice za društvo u cjelini.

Kandidati za Komunikatora 2025.:

Pomirenje, oprost i dijalog

Marijan Gubina, hrvatski mirotvorac i humanitarac, kroz premijeru filma 260 dana, snimljenog prema njegovoj autobiografiji, kroz svoju potresnu životnu priču o zatočeništvu tijekom Domovinskog rata ponovno je u fokus stavio poruku oprosta i dijaloga. Umjesto produbljivanja podjela, birao je ton pomirenja i osobne odgovornosti, posebice u komunikaciji s mladima.

Stručnost i osobna hrabrost

Vedrana Pribičević, ekonomska stručnjakinja, kroz svoje javne nastupe snažan je glas u približavanju ekonomskih tema građanima, ali istovremeno hrabro otvara one intimne, a ujedno i društveno važne teme, javno govoreći o vlastitoj borbi s pretilošću i online zlostavljanjem, a njezina otvorenost potaknula je širu raspravu o govoru mržnje i mentalnom zdravlju u javnom prostoru.

Kompleksne teme razumljive svima

Ranko Rajović, pedagog i edukator, jedan je od najutjecajnijih regionalnih stručnjaka, koji kompleksne neuroznanstvene i pedagoške teme uspijeva približiti širokoj javnosti na jasan, razumljiv i primjenjiv način. Složene koncepte razvoja mozga prevodi u konkretne, svakodnevne primjere koje svaki pojedinac može odmah primijeniti, otvarajući pritom važan društveni dijalog o obrazovanju i odgoju djece.

Popularnost kao platforma za promjene

Severina Vučković, regionalna glazbena zvijezda, svoju je javnu moć iskoristila za jasno artikuliranje društvenih stavova, uključujući sudjelovanje u inicijativi My Voice, My Choice. Govorom na konferenciji za medije u Bruxellesu o pravu žena na siguran prekid trudnoće svjesno je istupila iz okvira estradnih izvođača i zakoračila u prostor političkih i vrijednosnih rasprava. Time je vlastitu popularnost stavila u funkciju javnog zagovaranja, preuzimajući rizik negativnih reakcija dijela svoje publike.

Kandidati za Antikomunikaciju 2025.:

Izostanak empatije i osobne odgovornosti

Redatelj Dalibor Matanić nominiran je za Antikomunikatora godine zbog načina na koji se javno obraćao u osjetljivoj situaciji. Umjesto jasne i odgovorne poruke, komunikacija je bila neprecizna, nepovezana i usmjerena na osobnu perspektivu, dok je izostalo nedvosmisleno preuzimanje odgovornosti i empatija prema žrtvama. U kriznim trenucima komunikacija mora biti kratka, jasna i usmjerena na one koji su pogođeni – a upravo je taj standard ovdje izostao.

Politički salto mortale

Josip Dabro, političar Domovinskog pokreta, nominiran je zbog načina komunikacije nakon skandala koji je rezultirao njegovom ostavkom. Ostavka objavljena na društvenim mrežama, bez jasnog ograđivanja od vlastitih postupaka, te kasniji pokušaji minimiziranja situacije, ostavili su dojam izbjegavanja odgovornosti.

Dezinformacija kao rak-rana društva

Slučaj Borivoja Vincetića snažno ilustrira jednu od najvećih prijetnji suvremene komunikacije – svjesno širenje neprovjerenih i lažnih informacija. Objavom izmišljene priče o navodnom napadu migranata, koja se viralno proširila društvenim mrežama, potaknuti su strah i netrpeljivost. Iako je informacija brzo demantirana, posljedice su već bile učinjene. U digitalnom dobu brzina objave ne može biti izgovor za izostanak odgovornosti.

Nagrade za Komunikatora/icu godine i “antipriznanje” za Antikomunikaciju godine nadilaze simboliku i  jasan su podsjetnik na snagu i odgovornost javne riječi. Ovim titulama Grand PRix i ove godine želi naglasiti da komunikacija nije samo profesionalna vještina već i odraz vrijednosti koje živimo i dijelimo. Odgovor na pitanje kakvu komunikaciju želimo u javnom prostoru ujedno je i odgovor na pitanje koje vrijednosti kao društvo želimo zagovarati.