rasprava u otvorenom

'Tek u narednim mjesecima vidjeti ćemo koliko je stvarno radnih mjesta očuvano i koliko su potpore samo produžili život određenih firmi'

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 09.06.2021 23:27
  • Objavljeno 09.06.2021 u 23:27
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Hrvatska je u prvome tromjesečju zabilježila drugi najveći rast BDP-a u cijeloj Europskoj uniji od 5,8%. Je li to logičan slijed nakon velikog pada prošle godine? Je li konačno došlo vrijeme za oporavak gospodarstva? Što donosi rebalans proračuna i kako zaustaviti vrtoglavi rast troškova u zdravstvu? To su analizirali u emisiji Otvoreno Grozdana Perić (HDZ), Branko Grčić (SDP), Vesna Vučemilović (DP), Dario Hrebak (HSLS) i Damir Bakić (Možemo)

Odmah na početku emisije Grozdana Perić je naglasila da je u pandemiji ukupno potrošeno 34 milijarde, u samom zdravstvu 2,2 mlrd kuna, prenosi HRT.

'Ključno je da su prava iz Kolektivnog ugovora liječnici potražili na sudu, osiguranih sredstava za izvanredne rashode nije bilo, to pravo nije suspendirano iz KU-a, pa je to pravo nastalo i dolazilo kontinuirano prema određenim bolnicama, KBC-ima i prije godinu-dvije su krenule i isplate i nagodbe. Bolnice nemaju takva sredstva da bi ih mogli same isplatiti i to se sada preljeva u ovoj godini dalje', objasnila je.

'Ove brojke o kojima ministar Beroš govori pokazuju da će još biti puno napora dok se taj dug eliminira. Preko 4 mlrd je evidentiran dug prema bolnicama i imamo ogroman dug prema ljekarnama. U uvjetima ozbiljnog deficita, posebno kumulativnog - u 2 godine Covid krize, govorimo o oko 40 milijardi deficita u 2 godine, što je ogromna cifra', smatra Branko Grčić.

Mi ćemo, kaže, tek u narednim mjesecima vidjeti koliko je stvarno radnih mjesta očuvano i koliko su te potpore samo produžili život određenih firma i omogućili da radnici budu formalno i dalje zaposleni, a zapravo posla nema. Posebno teško će biti, kaže, turističkim agencijama.

Replicirala mu je Grozdana Perić, kazavši da se predviđeno i ovim proračunom 150 milijuna kuna za pomoć kako prijevozničkoj industriji, tako agencijama, event industriji i očekuju se pravilnici kojima će Ministarstvo urediti način na koji će im se moći pomagati.

'Nastavljaju se i naknade od 4000 kn za očuvanje radnih mjesta ovisno o tome koje će biti mjere dalje aktivne i koje će djelatnosti time biti destimulirane. Sve ostale će ovisiti o tome kakva će biti turistička godina', pojasnila je.

Dario Hrebak je naglasio da su prošle vlade također imale svoje krize, ali nakon zaduživanja bi dizale i poreze, dok se sada dogodilo zaduživanje koje se je moralo dogoditi jer su se sve europske zemlje zaduživale, zaduživale smo se, kaže da bismo spašavali živote i da sačuvali radna mjesta, a najbitnije je da se nakon toga nisu uvodili krizni porezi i harači.

'Nije sve bilo idealno, ali u ovim okolnostima smo napravili optimalno što se moglo napraviti. I ne slažem se da će radna mjesta padati, građevinci s kojima kao gradonačelnik razgovaram nisu nikad imali više posla nego što imaju sada. Ako ćemo ovu krizu iskoristiti pametno, ne treba biti pesimist i izvući pouke i vidjeti kako napraviti što veći gospodarski rast', poručio je.

Vesna Vučemilović je naglasila da je ova vlada oduzela primat koji je dugo nosila vlada Zorana Milanovića i zadužila nas je daleko više, ali ne možemo uspoređivati krizu 2009. s ovom jer je ona bila financijska, pokušavala se riješiti mjerama štednje, ograničenja, smanjivali su se plaće itd, sada su i EU i cijeli svijet uzeli drugi pristup - išlo se očuvati likvidnost sustava, zadržati radna mjesta, ali to nas je dovelo do povećanja cijena sirovina, građevinskog materijala... Sve više se govori o inflaciji koja nam kuca na vrata i pitanje je koje će mehanizme guverner Vujčić imati i hoće li ih uopće imati u slučaju neke veće inflacije.

'Inflacija je nekakav tihi porez, ne uvodimo nove poreze, ali ako cijene odu gore, sve što ste mogli kupiti za određeni iznos danas, sutra ne možete', naglasila je.

Damir Bakić se također osvrnuo na zdravstvu rekavši da stalno govorimo kao o sanaciji zdravstva, a zapravo govorimo o sanaciji duga u zdravstvu. Financijske injekcije samo krpaju, kaže sustav, a ne rade sanaciju sustava u cjelini.

'Nema tog proračuna i nema te rashodovne strane koja može sanirati sustav jer je on strukturno loš i perpetuira tu situaciju. Zato se sustav već 17 puta "reformira", jer zapravo svaki put završimo na sanaciji dugova i nemamo se snage suočiti sa stvarnom reformom', poručio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!