Briga za građane

Tako se to radi: Berlin je povukao dosad neviđen potez u borbi protiv najezde turista

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 21.07.2019 09:20
  • Objavljeno 21.07.2019 u 07:53
Gradske vlasti Berlina kupile su 670 stanova u Aleji Karla Marxa

Gradske vlasti Berlina kupile su 670 stanova u Aleji Karla Marxa

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikimedia Commons

Glavni grad Njemačke odlučio je za stotinjak milijuna eura kupiti 670 stanova na jednoj od prestižnijih lokacija kako bi spriječio privatne vlasnike da podignu stanarine i time se suprotstavio trendovima rastućih cijena nekretnina i stanarina, potaknutih i kratkotrajnim turističkim iznajmljivanjem što muči sve veće europske gradove

Dok se hrvatska turistička središta posljednjih dana žale na manjak gostiju, najezda turista u velikim europskim gradovima dio je sve većih problema s kojima se nose stanovnici i gradske vlasti. Kratkotrajno turističko iznajmljivanje stanova i prostorija u stanovima jedan je od glavnih faktora koji dovode do rasta stanarina, a s tzv. gentrifikacijom, procesom u kojem se starije nekretnine i kvartovi ruše i na njihovom se mjestu grade noviji i skuplji stanovi i kuće, velikim gradovima prijeti rizik da jednostavno postanu nepristupačni običnim stanovnicima.

Potez koji su ovih dana povukle vlasti u Berlinu samo je jedan primjer toga kako se sve gradovi posljednjih godina pokušavaju boriti protiv trenda koji ih pretvara ili u gomilu bliještećih stambenih blokova s nekolicinom stanovnika ili u masovna prenoćišta za hrpu turista. Britanski dnevnik The Guardian piše da je pokrajinska samouprava, koja obuhvaća njemački glavni grad, odlučila kupiti čak 670 stanova u jednoj od poznatijih tamošnjih ulica. Stanove je kupila od privatne kompanije Predac, a koja ih je prvotno namjeravala prodati najvećoj berlinskoj tvrtki za nekretnine Deutsche Wohnen.

Kad je lani u studenom Predac objavio svoju namjeru, stanari u berlinskoj Aleji Karla Marxa pobunili su se protiv prodaje strahujući da će transakcija između dviju privatnih kompanija u konačnici dovesti do rasta stanarina. Stanari su organizirali prosvjedne marševe, izvjesili su prosvjedne natpise na stanove i u konačnici uspjeli prisiliti gradske vlasti da blokiraju transakciju.

Nakon nekoliko mjeseci pravnih natezanja početkom ovog tjedna berlinski vlastodršci potvrdili su da će tri ulična bloka u kojima se nalazi više od 670 stanova kupiti Gewobag, nekretninska tvrtka u vlasništvu lokalne samouprave. Iako još nije objavljena cijena po kojoj su kupljeni stanovi, procjene se kreću u rasponu od 90 do 100 milijuna eura koje će država potrošiti na stanove u aleji obnovljenoj pedesetih godina prošlog stoljeća u grandioznom projektu istočnonjemačkih vlasti.

Prosvjed stanara u Aleji Karla Marxa u Berlinu zbog visokih cijena stanarina

Prosvjed stanara u Aleji Karla Marxa u Berlinu zbog visokih cijena stanarina

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Berlinski gradonačelnik Michael Müller izjavio je da je kupnja stanova samo dio šire strategije otkupa nekretnina koje su devedesetih prodane privatnim investitorima. Ta je strategija odgovor na snažan rast stanarina i cijena nekretnina u gradu posljednjih nekoliko godina. Građani Berlina trebali bi si 'moći i dalje priuštiti stanovanje u svojem gradu', kazao je Müller, čije riječi prenosi The Guardian. 'To je razlog za to što namjeravamo kupovati stanove kad god budemo mogli kako bi Berlin ponovo uspostavio kontrolu nad tržištem nekretnina', dodao je.

Potez berlinskih vlasti samo je jedan od širokog spektra načina na koji se veliki svjetski gradovi i popularna turistička središta bore protiv nekontroliranog rasta cijena nekretnina. Gentrifikacija te još više rast turističkog prometa i s njime povezano iznajmljivanje stanova, soba i apartmana na kratke rokove glavni su razlozi koji leže iza snažnog skoka cijena u brojnim svjetskim gradovima posljednjih godina. Najveće i najpoznatije svjetske metropole, poput Londona, New Yorka, Vancouvera ili Sydneyja, još dodatno muče investicijske kupnje nekretnina kad bogataši po visokim cijenama kupuju stanove kao vrstu ulaganja, a bez namjere da u njima i borave.

Berlinski gradonačelnik Michael Müller

Berlinski gradonačelnik Michael Müller

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Sve to rezultira pojavom ubrzanog pražnjenja gradova jer njihovi pojedini kvartovi postaju nedostupni za život prosječnim stanarima. Situacija je poprimila tolike razmjere da je prije mjesec dana Berlin s još devet velikih europskih gradova poslao otvoreno pismo čelništvu Europske unije, u kojem se traži da se nešto poduzme po tom pitanju.

Amsterdam, Barcelona, Beč, Berlin, Bordeaux, Bruxelles, Krakow, München, Pariz i Valencia su u svojem pismu stavili poseban naglasak na kratkoročno iznajmljivanje stanova i internetske servise koji to omogućavaju, poput stranica Airbnb ili Booking.com. Od novog sastava Europske komisije traže da se više učini u reguliranju kratkoročnog turističkog najma jer on dovodi do toga da si stanovnici gradova više ne mogu priuštiti stanovanje, a njihovim iseljavanjem mijenjaju se strukture gradskih četvrti i gradova općenito.

  • +9
  • +6

Champs-Élysées, Pariz

Izvor: Profimedia / Autor: 4k-Clips / Alamy

'Europski gradovi vjeruju da se domovi moraju prvenstveno koristiti da bi se u njima živjelo', stoji u pismu. 'Mnogi gradovi imaju ozbiljan manjak stanova za stanovanje. U mjestima u kojima se domovi mogu skuplje iznajmiti turistima oni nestaju s tradicionalnog tržišta nekretnina', dodaje se. Gradovi drže da im se mora omogućiti da suzbiju negativne efekte kratkoročnog najma, poput rastućih stanarina i 'turistifikacije' gradskih četvrti, uvođenjem 'vlastite regulative ovisno o lokalnoj situaciji'.

Posljednjih godina sve veći broj gradova na razne načine pokušava suzbiti razmahanu praksu kratkoročnog iznajmljivanja stanova u turističke svrhe. Rješenja koja su se dosad koristila uglavnom se svode na razne kombinacije obavezne registracije s gradskim vlastima, ishođenja dozvole za prostor koji se iznajmljuje i ograničavanja broja dana za iznajmljivanje prostora (najčešće na između 60 i 120 dana godišnje), broja gostiju ili zarade koja se smije tako ostvariti.

  • +4
  • +1

Bruxelles

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

No postoje i strože odredbe. Američka kockarska prijestolnica Las Vegas čak ima pravilo da se u krugu od 200 metara od postojećeg registriranog prostora za iznajmljivanje ne smije pojaviti neki novi. Španjolska turistička destinacija Palma de Mallorca lani je zabranila gotovo sve vrste kratkoročnog iznajmljivanja preko internetskih servisa nakon što je 50-postotni skok u izmamljivanju turistima doveo do 40-postotnog rasta lokalnih stanarina za građane.

Savjetnici Europskog suda pravde su u travnju donijeli neobvezujuće mišljenje da je Airbnb digitalna platforma, a ne tradicionalna agencija za nekretnine. Ako takvo mišljenje potvrdi i sam sud, to znači da Airbnb i slični servisi neće morati prisiljavati iznajmljivače koji oglašavaju svoje prostore preko njih da poštuju lokalnu regulativu kojom se uređuje iznajmljivanje u turističke svrhe.

Kakve god efekte izazvala poruka europskih gradova vlastodršcima Unije, primjer Berlina pokazuje da su lokalne vlasti, barem u nekim gradovima, sve odlučnije u tome da osiguraju to da gradovi i dalje budu lokacije na kojima se može normalno živjeti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!