Sve dulji životni vijek doveo je i do životnih promjena. Ljudi mogu skupiti veći broj godina radnog staža, što za posljedicu ima veće mirovine. No, kako se taj sustav u jednoj mjeri puni iz doprinosa, a u drugoj iz dobrovoljnih uplata, jasno je da novca neće biti dugo, naročito ako će se u mirovini boraviti jednako dugo kao i na poslu.

Stoga su prije dvadesetak godina europske zemlje uvele praksu vezanja umirovljenja s očekivanim životnim vijekom. Kako je on rastao, tako se dob za umirovljenje povećavala. Danska je dobar primjer toga, jer dob za umirovljenje revidira svakih pet godina.

Tako je prošlog tjedna u tamošnjem parlamentu izglasan zakon po kojem će se u mirovinu ići sa 70 godina. Doduše, to će biti moguće tek od 2040., a u međuvremenu će se dob za umirovljenje postupno povećavati. Tako će se sa sadašnjih 67 godina, do 2030. dob za umirovljenje povećati na 68, a do 2035. na 69 godina. Od 1. siječnja 2040. će se građani rođeni nakon 31. prosinca 1970. godine moći umiroviti kad navrše 70 godina.

Zakon, kojim je trenutno postavljena najviša dobna granica za umirovljenje u Europi, prošao je uvjerljivom većinom u danskom parlamentu, što je izazvalo negodovanje pa čak i prosvjede tamošnje javnosti, što nije uobičajeno s obzirom na to da se Danska percipira kao jedna od najsretnijih zemalja na svijetu.

Preispitivanje odluke

Pritom se misli na povjerenje prema vlasti te socijalne i druge uvjete. Nije zgorega dodati da tamošnji mirovinski sustav korisnicima generira visoke mirovine, zbog čega se Danska smatra jednom od najboljih zemalja za život umirovljenika. No, pretpostavljeni dulji ostanak u svijetu rada ipak je izazvao lavinu nezadovoljstva. Premijerka Mette Frederiksen je već ranije najavila da bi se ovaj princip mogao preispitati, jer 'ne možemo stalno govoriti ljudima da moraju raditi godinu dulje'.

Brojne druge zemlje također s vremena na vrijeme podižu dob za odlazak u mirovinu. Njemačka tako za dio umirovljenika planira uvesti odlazak u mirovinu sa 67 godina, piše Fenix-magazin.de. Inače, u mirovinu se, ovisno o zemlji, u Europi može otići u rasponu od 62, kao primjerice u Luksemburgu do već spomenutih 67 godina, što je primjerice trend upravo u Danskoj te Norveškoj i na Islandu.

Bitno je reći da promjene u dobi odlaska u mirovinu utječu i na brojna druga mirovinska prava. Tako se povećava i dob za odlazak u prijevremenu mirovinu, ali i smanjenje, odnosno uvećanje svote mirovine, ovisno o tome hoće li netko svoj posao napustiti prije ili poslije zakonske dobi za umirovljenje.

Propala inicijativa

U Hrvatskoj se o tome rasprava vodila sve do 2019. godine. Tada je ideja zakonodavca bila povećati dob za umirovljenje na 67 godina do 2030. No, sindikati su prikupili više od 700.000 potpisa u svojoj referendumskoj inicijativi '67 je previše', kojom su htjeli preispitati tu odluku. Vladajući su reterirali i zadržali dob za umirovljenje na 65 godina, uz obveznih najmanje 15 godina staža.

No, dob za odlazak u mirovinu se povećava ženama, svake godine za tri mjeseca, kako bi i one od 2030. mogle ići u mirovinu sa 65 godina. Ista je stvar i s prijevremenim umirovljenicama, koje bi za pet godina u mirovinu trebale ići s dobi od 60 godina i najmanje 35 godina staža.

Kako se po tom pitanju u domaćem mirovinskom sustavu ništa ne mijenja, Svjetska banka i Europska komisija izdale su svoje preporuke, koje će u nekom trenutku vjerojatno prijeći u obvezu. Tako Svjetska banka predlaže da Hrvatska do 2030 godine, postupno podiže dob za umirovljenje na 66,5 godina, a kasnije, ovisno o očekivanom vijeku života, to povećava do čak 72 godine.

'Uvjerena sam da do daljnjega neće biti tih izmjena, mada će se za jedno pet godina početi ponovno aktualizirati, zato što su vladajući uspjeli ukinuti penalizaciju sa 70 godina. To je jedan element gdje su ugurali 70 godina, umjesto 65. Razlog zašto nema povećanja dobi za umirovljenje kod nas je taj što imamo relativno kratak životni vijek, posebno kod muškaraca. Još nismo stekli uvjete za to, za razliku od zapadnoeuropskih zemalja. U Danskoj je to logično, jer oni imaju jako dug životni vijek. Kod njih je, uz to, praksa rada uz mirovinu duga i jako puno ljudi radi uz mirovinu', komentirala je bivša predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović.

Poticanje rada uz odlazak u mirovinu

Europska komisija, pak, ne precizira s koliko bi godina građani Hrvatske trebali ići u mirovinu, ali sugerira da bi to trebalo povećati. OECD predviđa kako će se zbog demografskih i gospodarskih kretanja do 2060. godine dob za umirovljenje u pojedinim europskim zemljama znatno porasti. Pritom se opet izdvaja Danska, u kojoj bi građani 2060. u mirovinu mogli ići sa 74 godine. Slijede Estonija i Italija s pretpostavljenom dobi za umirovljenje od 71 godinu te Nizozemska, Švedska i Cipar sa 70 godina. Prema procjeni OECD-a koju je iznio Euronews, dob za umirovljenje u Hrvatskoj bi i 2060. trebala ostati 65 godina.

'Ostaje činjenica da se u razdoblju od 2022. do 2070. godine predviđa smanjenje ukupnog broja stanovništva za 22 posto, uz istovremeno značajno povećanje životnog vijeka, i to za 6,4 godine kod muškaraca i šest godina kod žena, da imamo znatno manji prosječni mirovinski staž u odnosu na prosjek Europske unije i da je participacija osoba u dobnoj skupini od 60 do 64 godine na tržištu rada vrlo niska (u 2024. godini iznosi svega 42 posto, dok je prosjek u EU 55 posto)', objašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike razloge zbog čega se inzistira na duljem ostanku u svijetu rada.

Tu treba dodati i činjenicu da se sustav međugeneracijske solidarnosti, odnosno prvi stup, puni samo s otprilike 60 posto iz doprinosa, dok ostatak svote za isplatu mirovina država uzima iz poreza. Nepovoljan omjer radnika i umirovljenika, koji prikazuju lošu demografsku situaciju, jedan je od ključnih faktora slabijeg dotoka doprinosa, odnosno održivosti mirovinskog sustava, zbog čega međunarodne organizacije i inzistiraju na duljem ostanku u svijetu rada. No, to se može postići i drugim metodama.

'Od 2019. godine do danas više puta smo intervenirali u Zakon o mirovinskom osiguranju, svaki put unaprjeđujući mjere usmjerene na poticanje rada nakon 65. godine, odnosno odvraćanje od prijevremenog umirovljenja i motiviranje umirovljenika za povratak na tržište rada. Tako smo gotovo svim skupinama umirovljenika omogućili rad do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine, osigurali nastavak primanja najniže mirovine za vrijeme rada, a u dva navrata podigli smo bonifikaciju, prvo na 0,34 posto, a zatim i na 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja', poručili su iz MROSP-a.

Raditi se može dulje i uz druge mjere

Pritom dodaju da su najnovijim izmjenama ZOMO-a, koje su trenutno na raspravi u Hrvatskom saboru, delimitirani maksimalni iznosi bonifikacije, odnosno ukida se vremenska odrednica 'povišice' za dulji ostanak u svijetu rada, koja trenutno iznosi 27 posto za pet godina. Uz to, omogućit će se rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima, što je dosad bilo omogućeno samo za dio umirovljenih po posebnim propisima. Dodatak na mirovinu, kolokvijalno znan kao 13. mirovina, temeljit će se isključivo na prikupljenim godinama staža.

'Navedene mjere su se u ovom relativno kratkom razdoblju pokazale uspješnima budući da je u ovoj godini prosječni mirovinski staž novih umirovljenika 35 godina, što je za četiri godine duže od prosječnog staža svih umirovljenika, a trenutačno uz mirovinu radi više od 36,5 tisuća umirovljenika te ta brojka kontinuirano raste iz godine u godinu', komentirali su iz MROSP-a.

Naglasili su da ne planiraju povećanje starosne dobi za umirovljenje u budućnosti, jer su stava da 'produženje radnog vijeka ne mora nužno biti vezano uz povećanje zakonske dobi za umirovljenje jer se isti efekt može postići i drugim mjerama u okviru mirovinskog sustava'. No, s obzirom na prosječnu starosnu mirovinu koja u svim svojim varijantama iznosi 635,20 eura, čini se kako je rad u trećoj dobi u Hrvatskoj više povezan s neimaštinom nego sa stvarnom potrebom za društvenim angažmanom i osjećajem korisnosti u zajednici. To potvrđuju i statistički podaci prema kojima je u riziku od siromaštva čak 37 posto osoba starijih od 65 godina.

'Kod nas je rad uz mirovinu nužda, jer su naši umirovljenici drugi najsiromašniji u Europi. Uz to se nadovezuje manjak radne snage, ali i užasno visoka stopa, preko 30 posto, rada na crno, pa je to korisno i za državu i za umirovljenike', zaključila je Petrović.