Sve učestaliji i dugotrajniji sukobi u svijetu nagnali su mnoge zemlje na jačanje obrane. Trend povećanja ulaganja u obranu, koji traje već 10 godina, nastavio se i u prvoj polovici ove godine, s time da treba reći da se među najvećim potrošačima nalazi većina nuklearnih sila
Dugotrajni rat u Ukrajini, ponovni okršaj Izraela i Irana, kratki sukob Indije i Pakistana te brojne trzavice u Africi i Aziji sugeriraju da ponovno ulazimo u nesigurna vremena.
Stoga su brojne zemlje odlučile više novca izdvajati za obranu. Europska komisija predstavila je plan ReArm Europe/Readiness 2030, kojim planira u sljedeće četiri godine osloboditi 800 milijardi eura za financiranje obrambenih sposobnosti zemalja članica EU-a.
Uz to, NATO je na nedavnom samitu odlučio da su sve njegove zemlje članice dužne u sljedećih 10 godina povećati izdvajanja za obranu na pet posto svog BDP-a.
Ulaganja dosegla prošlogodišnje razine
No koliko se zaista ulaže u obranu, pokazuje i statistika portala Visual Capitalist o izdvajanjima u tu svrhu u prvoj polovici 2025. godine.
Na prvom mjestu po potrošnji za obranu nalaze se Sjedinjene Američke Države s ogromnih 962 milijarde dolara, što je daleko više od ostalih zemalja. Slijedi Kina s 246 milijardi te Rusija s uloženih 150 milijardi dolara.
Na četvrtom mjestu je Njemačka sa 109 milijardi eura dok Ujedinjeno Kraljevstvo izdvaja 81 milijardu. Indija i Saudijska Arabija troše slične iznose, 79 odnosno, 78 milijardi dolara. Na osmom mjestu je Japan s 55 milijardi, a slijedi ga Ukrajina s 54 milijarde eura utrošenih na obranu, što se ne odnosi na većinu dotacija iz inozemstva.
Na desetom mjestu ljestvice nalazi se Francuska, a izdvaja 47 milijardi dolara za poboljšanje obrane i naoružanja.
vezane vijesti
Jačanje nuklearnih sila
No zanimljivo je da su izdvajanja za obranu u nekim zemljama već dosegle lanjske razine. Prema podacima istog portala, lani je SAD utrošio 997 milijardi dolara, Kina 314 milijardi, Rusija 149 milijardi, Njemačka 88 milijardi dolara...
Ukupna potrošnja za obranu lani je iznosila 2,6 bilijuna dolara te predstavlja rast ulaganja u ovaj sektor koji traje već čitavo desetljeće.
Uz to, zanimljivo je vidjeti to da se među 10 najvećih potrošača za obranu nalazi čak šest nuklearnih sila - SAD, Kina, Rusija, UK, Indija i Francuska. Ukrajina je do 1994. godine također posjedovala nuklearno naoružanje.
Naravno, treba reći da ulaganja u obranu ne znače nužno ulaganja u naoružanje. Dio sredstava odlazi na jačanje drugih sigurnosnih, obavještajnih, kibernetičkih i mješovitih (za dvojnu uporabu, op.a.) sadržaja.
