GDJE SU INVESTICIJE?

'Svaki novi porez usporava ekonomske aktivnosti'

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 01.09.2012 21:07
  • Objavljeno 01.09.2012 u 21:07
matematika, obrazovanje, porez

matematika, obrazovanje, porez

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Svaki novi porez usporava ekonomske aktivnosti, tim više što su naši porezi na potrošnju i dobit uglavnom veći nego u našem okruženju koje smanjuje porezna opterećenja, poput Slovenije, upozorio je u Varaždinu porezni stručnjak Hrvoje Zgombić tijekom Rotary Business Foruma 2012. Uz guvernera hrvatskog Districta Duška Čorka, njegove je sudionike pozdravio i potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić, ali je odmah nakon toga napustio skup u pratnji predsjednika uprave HEP-a Zlatka Koračevića

'PDV je povećan, kao i porez na dividendu, a spremaju se i novi porezi pomoću kojih javni sektor namjerava doći do više novca. To će drastično utjecati na BDP. Ako povećanjem PDV-a za jedan posto prihodujemo milijardu kuna, nikako ne znači da ćemo povećanjem za dva posto dobiti dvostruko više. Rast PDV-a može se prevaliti na potrošače, cijenu kapitala ili rada, a sve to usporava gospodarske aktivnosti', upozorio je Zgombić napomenuvši da neučinkovita država nastoji, zbog pada BDP-a, namaknuti si novac kroz nove i više poreze, umjesto da smanjuje svoje troškove.

I porez na dividendu, kako je dodao, prevaljuje se na potrošače ili čimbenike u proizvodnji. 'Govorimo o investicijskoj klimi, a nismo ni svjesni da proizvodnja odlazi iz zemlje dijelom i zbog poreza na dividendu. Kada imate viši porez na dividendu, smanjuje se i sklonost ulaganjima', ustvrdio je Zgombić koji smatra da porez na nekretnine neće biti tako skoro uveden zbog više razloga među kojima su i nesređene zemljišne knjige.

Iako je porezni sustav bitan, Zgombić je naglasio da nije jedini čimbenik kod odlučivanja o investicijama: 'Kada dolaze ulagači iz Austrije ili Njemačke, uglavnom govore o pravnoj sigurnosti. Kada bismo imali porezni sustav ujednačen kao u tim zemljama, ostalo bi nam ključno pitanje pravne sigurnosti. A ona je katastrofalna i, izostanu li tu promjene, posebice kod postupanja organa uprave, vrlo teško ćemo moći govoriti o pravnoj državi', ustvrdio je Zgombić koji dvoji u opravdanost utvrđivanja minimalnih plaća.


Govoreći o pretpostavkama za održivi gospodarski rast, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ukazao je na višegodišnje zanemarivanje industrijske politike: 'Dugo smo mislili da je novac sve. Naravno, bitan je za građane i poduzetnike, ali ne i državu za koju je samo slika proizvodnje dobara i usluga. Ukoliko toga nemate, nemate ništa. Mi imamo kunu, ali smo zapravo uveli euro koji je slika gospodarstva EU-a te sada moramo dostići učinkovitost tih zemalja.'

'U Hrvatsku je od 2000. godine uloženo 500 milijardi, a danas imamo 200 tisuća radnih mjesta manje. Češka ili Slovačka, koje su imale manja ulaganja, danas imaju veće stope rasta od nas jer se ulagalo u infrastrukturu i trgovinu koja je omogućavala ulazak strane robe', ustvrdio je Jurčić upozoravajući na strukturu investicija te cijenu kapitala koja je u nas veća nego zemljama EU-a.

Zapitao je zašto se Hrvatska ne bi financirala kroz tiskanje novca umjesto da uvozi kapital, i to iz zemalja koje imaju puno veće proračunske manjkove nego naša zemlja, kao što je Italija. Navodeći primjer Srbije, analitičar Hrvoje Stojić upozorio je da bi to moglo imati teške posljedice za depozite, ali i ukupno gospodarstvo.



Sve zemlje koje su izašle iz krize, kako je naglasio, imale su planove za to: 'Države koje su to shvatile ušle su u krizu i iz nje izašle. Mi pričamo o strukturnim reformama, ali ne znamo koji elementi i odnosi čine strukturu. Pričamo o investicijskoj klimi, a ne navodimo koje čimbenike treba mijenjati. Stalno govorimo kako je bitna cijena rada, a uvozimo proizvode iz zemalja u kojima su plaće puno veće nego kod nas. Očigledno, bitna je tehnološka razina i znanje koje imamo, ali ga naša politika ne koristi, već se oslanja na metodu pokušaja i promašaja ili koristimo znanja iz zemalja koje nam ne mogu pomoći.

Jurčić se založio za veću ulogu države u osmišljavanju gospodarskog razvoja, posebice podizanja tehnološke razine: 'Nije Silicijska dolina nastala slučajno, kao ni Hollywood. No naši političari vode državu kao da vode poduzeća, pa tako rješavaju, primjerice, probleme DIOKI-ja, a ne čitave kemijske ili tekstilne industrije. Uloga politike ide do razine sektora.'

Za osiguranje rasta bitno je, kako je naglasio, zaposliti čimbenike o kojima ovisi rast: 'Imamo više od pola milijuna nezaposlenih, a ne 300 tisuća. Kod nas je najniža stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u Europi, a imamo neobrađene zemlje, manje sijemo i zatvaramo tvornice', upozorio je Jurčić koji smatra nedopustivim da se ne pomogne poljoprivredi stradaloj uslijed suše.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi