Plan predviđa stvaranje dvaju velikih autocestovnih koridora, Bar – Boljare i Jadransko – jonski, uz pet brzih cesta koje bi trebale povezati sve regije i granične prijelaze prema susjednim državama.

Crnogorski premijer Milojko Spajić još je početkom 2023. godine najavio mrežu od oko 480 kilometara, a procijenjena vrijednost tadašnjih projekata iznosila je više od osam milijardi eura. Nova verzija Prostornog plana povećava tu brojku na više od 600 kilometara, a nadležna državna kompanija Monteput već je započela niz natječajnih procedura za izradu idejnih rješenja, piše portal Vijesti.

Izmjene trasa i novi pravci

Ono što čini razliku u odnosu na dosadašnje prostorne planove jest detaljnije trasiranje pravaca i uvođenje novih prometnih osi. Trasa autoceste Podgorica – Bar doživjela je važne izmjene: produžena je do Ulcinja i granice s Albanijom te je precizno definirano ukrštanje s Jadransko – jonskim koridorom u zoni sela Gradac. Posebno se ističe i tzv. sjeverna razvojna trasa koja bi povezala Crnču s Pljevljima i granicom s Bosnom i Hercegovinom, kao i Andrijevicu s graničnim prijelazom prema Kosovu.

Jedna od dionica kojoj se pridaje posebna pozornost jest spoj Bara i Ulcinja, koji bi, prema novim planovima, trebao biti izgrađen u punom profilu autoceste, a ne kao brza cesta kako je prethodno bilo predviđeno. Time se želi ojačati prometna uloga luke Bar i stvoriti snažniji prometni pravac prema jugu zemlje. Dionica od Dobrske Župe do Bara pritom će biti zajednička za oba autocestovna koridora.

Povezivanje regija i zaštita prostora

Brze ceste, njih pet, imaju poseban značaj za unutarnju mobilnost, ali i za rasterećenje postojećih magistralnih prometnica. Primorska brza cesta (B1), koja će povezivati Debeli brijeg na granici s Hrvatskom s Budvom, vodit će zaleđem Boke, uključujući zahtjevne tunelske dionice ispod poluotoka Luštice. Time se nastoji zaštititi osjetljivo priobalje, uključujući zone pod UNESCO zaštitom, i istodobno otvoriti novi tranzitni koridor prema Tivtu i Budvi, dvjema ključnim turističkim točkama.

Sjever zemlje dobit će dodatno prometno rasterećenje brzim cestama B2 i B4. Prva će voditi od Crnče prema Pljevljima i granici s BiH, a druga će povezivati središnju Crnu Goru s planinskim dijelovima: Podgoricu, Nikšić, Šavnik, Žabljak i Pljevlja. Kod B4 osobita se pozornost pridaje zaštiti područja poput Parka prirode Komarnica, rijeke Tare i Nacionalnog parka Durmitor. Treći koridor, brza cesta B3, spajat će Podgoricu s Tuzi i Božajem, ali je, zbog racionalizacije troškova i koordinacije s planovima Albanije, njezin status spušten s autoceste na brzu cestu. Peta prometnica, B5, trebala bi povezati Andrijevicu s Kosovom, no konačna odluka o gradnji ovisit će o posebnoj studiji isplativosti.

Izazovi provedbe i pogled unaprijed

Zanimljivo je da Prostorni plan predviđa i mogućnost proširenja postojećeg magistralnog pravca M-2, koji spaja Podgoricu sa Sozinom, u punopravnu brzu cestu sa četiri prometne trake. Taj zahvat, međutim, ovisit će o tehničkim analizama i režimima zaštite Skadarskog jezera, koje se nalazi unutar granica Nacionalnog parka.

Cilj svih ovih projekata nije samo prometna modernizacija, već i dublja ekonomska integracija Crne Gore sa susjednim državama te uključenje u šire europske prometne tokove. Ako sve planirano bude realizirano, Crna Gora će prvi put imati povezanu i suvremenu cestovnu mrežu koja će skratiti vrijeme putovanja, potaknuti investicije i povećati turističku atraktivnost unutrašnjih i pograničnih regija.