Potencijalno proširenje, odnosno izgradnja drugog bloka nuklearne elektrane Krško, dobilo je novi poticaj. Naime, studije oba potencijalna izvođača, francuskog EDF-a i američkog Westinghousea, potvrdile su izvedivost projekta po njihovim standardima na odabranoj lokaciji uz postojeći reaktor.

EDF nudi reaktore snage 1650 i 1200 megavata, dok Westinghouse nudi reaktor od 1000 megavata. Uz to, oba su projekta izvediva po svim tehničkim i financijskim parametrima, a utjecaj na okoliš i rad postojeće nuklearke bio bi upravljiv i minimalan, piše RTV Slovenije.

Vinko Planinc, voditelj sektora za nove nuklearne objekte u Gen energiji, tvrdi da bi prilagodbe trebale zadovoljiti uvjete za obranu od poplava i potresa te slovensku i europsku regulativu. Radiološka studija bi trebala biti gotova ove jeseni, a naručuje se i studija seizmičke opasnosti.

Uz to, moguće je produljiti vijek trajanja budućeg reaktora, koji je predviđen na 60 godina. Tako bi maksimalni radni vijek trebao biti 80 godina.

Projekt izvediv u svim okvirima

Također je važno i to što su oba potencijalna izvođača potvrdila da se Krško 2 može izgraditi u okviru već zadanog troškovnika projekta, koji iznosi između 11 i 15 milijardi eura, i uz sve predviđene prilagodbe, poput premještanja rasklopnog postrojenja i dalekovoda te uređenja infrastrukture.

'Oba ponuđača potvrdila su da su naše pretpostavke u procjeni vrijednosti projekta točne, u skladu s njihovim procjenama. Naravno, to bi i dalje bilo predmet detaljnih zahtjeva, specifikacija i zahtjevnih pregovora u budućnosti', dodao je Planinc.

EDF i Westinghouse tvrde da bi njihova rješenja omogućila skladištenje istrošenog nuklearnog goriva u bazenu najmanje 15 godina te skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada najmanje 20 godina, uz mogućnost proširenja kapaciteta za cijeli radni vijek. Za hlađenje je predviđen rashladni toranj koji će biti visok između 180 i 195 metara.

Konačna odluka 2028.

Konačna odluka o investiciji trebala bi biti donesena 2028., dok bi integralna građevinska dozvola mogla biti ishođena 2032. godine. Unatoč tome, pripremni bi radovi trebali početi prije ishođenja dozvole, a oni bi bili regulirani zasebnim građevinskim dozvolama, što je standardna praksa u izgradnji nuklearki diljem svijeta.

Izrađeno je i izvješće o sigurnosti lokacije, koje sadrži podatke o lokaciji, gospodarenju radioaktivnim otpadom i radiološkoj sigurnosti. Ono će biti dio podloge za buduće izvješće o utjecaju na okoliš. To će izvješće, pak, poslužiti za izradu nacionalnog prostornog plana, za koji još uvijek traje javna rasprava, uz prezentacije građanima u većim slovenskim gradovima. Zasad se najveći prijepori vode oko toga treba li novi reaktor biti izgrađen istočno ili zapadno od postojeće elektrane, piše RTV Slovenija.