Tvrtke u vlasništvu koncerna Agrokor imaju gotovo 33 tisuće hektara državnog zemljišta u zakupu i koncesiji. Riječ je o najkvalitetnijoj zemlji u Hrvatskoj i postavlja se pitanje što bi s njom bilo kad bi Agrokor završio u stečaju ili da krene rasprodaja poljoprivrednih tvrtki. Znači li to da bi ta zemlja automatski prešla u ruke novih vlasnika?
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (ARKOD) Agrokor Ivice Todorića obrađuje točno 32.839,58 hektara državnog zemljišta.
Najveća je Todorićeva poljoprivredna tvrtka baranjsko Belje pod kojim je 19.111,06 hektara državnih parcela. Slijedi vukovarski Vupik sa 6.529,34 hektara, PIK Vinkovci 4.469 hektara, porečka Agrolaguna 1.193,06 hektara, vinkovačka Vinka 809,38 hektara, PIK Vrbovec 673,62 hektara i Mladina iz Jastrebarskog 54,12 hektara.
Iako je tih 33 tisuće hektara samo oko 2,5 posto ukupne obradive površine u Hrvatskoj, često se ističe kako na njima Todorić proizvede čak 40 posto domaće hrane.
Mate Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), smatra da taj podatak nije u potpunosti točan.
'Poljoprivrednici s kojima je Todorić u kooperativnom odnosu za njega proizvode žitarice, voće, povrće… Možda kad se svi oni zbroje dođemo do tih 40 posto. Kako god bilo, istina je ta da Agrokor obrađuje najbolju hrvatsku zemlju i bila bi tragedija da to dođe u ruke stranih vlasnika', rekao je za tportal Brlošić.
Koliko je takav scenarij izgledan? Dosadašnja praksa pokazuje kako se prodajom tvrtke koja ima koncesiju na državno zemljište koncesijski ugovor prenosi na novog vlasnika. Brlošić ističe kako aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu ipak nije jednoznačan već ostavlja mogućnost da novi vlasnik ne dobije koncesiju.
'Zakon je pisan tako da on može, ali i ne mora dobiti zakup ili koncesiju. Ministarstvo poljoprivrede je to koje odlučuje', objasnio je Brlošić.
Na naš upit što se događa s koncesijom ako tvrtka ode u stečaj, iz ARKOD-a su nam odgovorili kako to 'ne utječe na opstojnost ugovora o zakupu odnosno koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države'.
'U slučaju stečaja može se primijeniti članak 35. stavak 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je propisano da se iznimno prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost Agencije, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečajnom postupku kupila ili preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno dio imovine koju čine cjelokupni gospodarsko-proizvodni dio primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade s povezanim skladišnim kapacitetima, ili cjelokupni gospodarsko-proizvodni dio primarne poljoprivredne proizvodnje. Navedena odredba na odgovarajući se način može primijeniti i na ugovore o koncesiji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države', poručeno nam je iz ARKOD-a.
Pojednostavljeno rečeno, kad bi Agrokor otišao u stečaj, a Belje završilo na bubnju, država bi mogla kontrolirati koga želi za novog koncesionara nad najboljom hrvatskom poljoprivrednom zemljom.
Isto pravilo vrijedi i za koncesije za crpljenje vode. Todorićeva Jamnica drži oko 70 posto domaćeg tržišta flaširane vode na osnovi dvije aktivne koncesije. Prijenos koncesije je moguć, ali uz suglasnost države. Zadnji je takav primjer Podravkina prodaja Studenca slovenskoj Radenskoj. Slovenci koji su u sastavu češke Kofola grupe tako su dobili i šest koncesija za flaširanje vode.
Za kupnju Jamnice velik interes pokazala je Coca Cola za koju Todoriću navodno nude oko 500 milijuna eura.
