ZEMLJIŠNE KNJIGE

Spajanjem katastra i gruntovnice 14,5 milijuna parcela u jedinstvenoj bazi

16.06.2016 u 15:13

Bionic
Reading

Na regionalnoj konferenciji o katastru i infrastrukturi koja se održava u Opatiji, kao jedna od najvažnijih reformi najavljena je izrada zajedničkog informacijskog sustava i spajanje podataka iz katastra i zemljišnih knjiga, što će omogućiti da se gotovo 14,5 milijuna parcela uvede u jedinstvenu bazu podataka

Ravnatelj Državne geodetske uprave (DGU) Darko Markovinović istaknuo je da je uspostava zajedničkog informacijskog sustava koji spaja podatke katastra i zemljišnih knjiga izuzetno važna, te da će po prvi puta gotovo 14,5 milijuna parcela biti u jedinstvenoj bazi, dostupnoj građanima i osobama koje će imati pristup za izdavanje podataka u digitalnom obliku. To će pojednostaviti i skratiti postupke, rekao je, najavivši za rujan geodetski digitalni projekt, što znači da će sva komunikacija s ovlaštenim inženjerima geodezije ići digitalnim putem i svatko će bilo gdje moći predati geodetski eleborat.

Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Milan Rezo rekao je da je sređivanje katastra i zemljišnih knjiga izuzetno važno.

'Svakodnevno nastaju problemi zbog nesređenih zemljišnih knjiga i katastra', rekao je Rezo istaknuvši da je jedan od njih Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, koji se ne može pustiti u promet zbog nesređenih zemljišnih odnosa, a gdje je definirano odlaganje otpada za Kvarner.

Rekao je da se intenzivno radi na programu sređivanja katastra i zemljišnih knjiga, da Hrvatska sada ima 99 novih katastarskih izmjera i da se čekaju procedure kako bi se ubrzali ti postupci.

Upozorivši da jedna izmjera traje tri godine, a postupak izlaganja i osnivanja nove zemljišne knjige oko 4,5 godine, istaknuo je kako te procedure treba skratiti. U tom su smjeru, kako je izvijestio, ministarstva graditeljstva i pravosuđa pokrenuli niz izmjena i dopuna zakona. Među njima su zakon o izvlaštenju i zakon o visini naknade, kojima bi se ta dva procesa razdvojila.

U Hrvatskoj sada ima infrastrukture za koju nema podataka vrijedne oko 400 milijuna eura, rekao je Rezo te ustvrdivši da te podatke treba što prije prikupiti. Stoga je, radi prave informacije što se sve nalazi u prostoru, pokrenuta izrada zakona o legalizaciji infrastrukturnih objekata, izvijestio je.

Opatijsku konferenciju organizirala je Državna geodetska uprava, a bavi se pitanjem geoprostornih podataka u službi strateških projekata i ekonomskog razvoja, postupcima koji se poduzimaju za olakšavanje strateških investicija te sređivanjem geoprostornih podataka kao preduvjetu gospodarskog razvoja.