Hrvatsko se tržište rada u posljednjih godinu dana otvorilo. Sve veća potražnja za radnom snagom dovela je i do naglog rasta cijene rada. Danas se poslodavci bore za kvalitetnog radnika, nudeći razna obećanja, povišice i povlastice, a potražnja za radnom snagom došla je do točke kada Vlada Republike Hrvatske uvozi radnike kako bi spasila turističku sezonu.

I u tom grmu leži zec. Iako se tržište rada oporavlja i ima sve više posla i za visokokvalificirane radnike, borba za posloprimce vodi se prvenstveno na tržištu uslužnih djelatnosti i to isključivo unutar turizma. Najtraženija zanimanja u Hrvatskoj su već dvije godine zaredom konobari, prodavači, kuhari, čistačice i pomoćni kuhari.

Zapravo, u prvih deset najtraženijih zanimanja se, osim učitelja, nalazi samo jedno koje zahtijeva visoko obrazovanje – programiranje.

Računarstvo i računalne znanosti jedina su zanimanja koji su stalno među najtraženijima, nevezano za stanje na tržištu.

I dok su djelatnici ostalih traženih zanimanja ovisni o ciklusima ekonomskog rasta, vremenskim prilikama i globalnim putničkim trendovima, oni s diplomom iz računarstva ponajviše ovise o vlastitoj vještini. Zato bi svaki budući student koji se želi profesionalno razvijati i ostvariti karijeru izvan turizma trebao razmotriti ove studije:

Primijenjeno računarstvo

Digitalno doba ne dolazi, ono je već odavno ovdje. Svijet u kojem živimo sve je više svijet interneta stvari, povezanosti i binarnih kodova koji nam olakšavaju, ali i određuju svakodnevicu. Znanje primijenjenog računarstva znanje je koje pokreće moderne ekonomije i društva, a oni koji ga posjeduju određuju gospodarstvo svojih država.

Tržište rada to prepoznaje jako dobro. Programski inženjeri već desetak godina čine polovinu ukupnog broja novozaposlenih u hrvatskom IT sektoru, sa stalnim trendom porasta potražnje, dok su sistemski inženjeri druga najtraženija skupina IT stručnjaka među domaćim poslodavcima.

Programsko i sistemsko inženjerstvo dvije su strane istog novčića i rezultate rada tih programera susrećemo svaki dan. Sve mobilne, web i desktop aplikacije koje koristimo napravio je programski inženjer, dok su razvoj i održavanje informacijskih i komunikacijskih sustava koji omogućavaju poslovanje i izvršavanje aplikacija u domeni sistemskih inženjera.

Kako su drugačije stvari u fokusu obje skupine, i znanje koje se stječe studiranjem bit će bitno drugačije. U maniri poslovice koja kaže 'koliko jezika znaš, toliko vrijediš', najveće bogatstvo primijenjenog računarstva je poznavanje programskih jezika (i platformi za razvoj aplikacija i rješenja).

Svako naše iskustvo s računalima uobličeno je jednim od nekoliko stotina programskih jezika koji danas postoje, no većina je izrađena pomoću nekoliko najpopularnijih. Studenti programskog inženjerstva koncentriraju se na danas najtraženije programske jezike poput C#, C++, JavaScript, PHP… i najpopularnija okruženja za razvoj aplikacija (poput .NET), odnosno na sve ono što omogućava izradu front enda aplikacija (npr. HTML). Stjecanje ovih znanja znači i poslovnu sigurnost, karijernu fleksibilnost i veliku mogućnost napredovanja.

Programski inženjeri mogu poslovati bez tvrtki, ali tvrtke danas ne mogu poslovati bez programskih inženjera. Sistemski se inženjeri, s druge strane, brinu da sve aplikacije koje svakodnevno koristimo funkcioniraju besprijekorno unutar informacijskih sustava, na serverima tvrtke ili, što je sve češće rješenje, u oblaku.

Sistemski inženjeri znaju svaki kutak operativnih sustava Windows, Linux i macOS, znaju dizajnirati baze podataka na temelju kojih grade i održavaju vlastite sustave, brinu o sigurnosti istih, te razumiju do detalja i način na koji funkcioniraju računalne mreže.

Od sistemskih se inženjera danas sve više očekuju i napredna analitička znanja kao i razumijevanje poslovnih sustava i potreba. To im omogućava projektiranje informacijskih sustava u tvrtkama na višoj razini, što je jedno od najtraženijih zanimanja na razini Europske unije.

Alati u torbi sistemskih inženjera su poznavanje tehnologija potrebnih za rad LAN i WAN mreža (kako bi imali internet), protokoli RIP. EIGRP, OSPF (kako bi podaci što brže i efikasnije dolazili do nas) i znanje implementacije ERP, CMS, CRM i ostalih sustava potpore poslovnom procesu (kako bi svi radili jednostavnije, lakše i efikasnije).

Multimedijsko računarstvo

Posljednje se tri godine među najvećim znacima u svijetu poslovanja, komunikacija i tehnologije sve češće ponavlja krilatica: svaka je kompanija medijska kompanija. Ako neki brend želi opstati u digitalnom svijetu, a kamoli se razvijati, treba graditi svoju prisutnost putem posredne i neposredne komunikacije s krajnjim korisnicima.

Poznavanje danas svima raspoloživih multimedijskih alata nije samo tržišna prednost, već i dio osnovne medijske pismenosti bez koje organizacije ne mogu prosperirati u digitalnom poslovnom pejzažu.

Od samog dizajna sučelja svoje web stranice, preko izgleda i implementacije zabavnog i informativnog sadržaja na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama i YouTubea, do prisutnosti u 'tradicionalnim' digitalnim medijima putem video i audioreklama, fotografija, ad bannera i nativnog oglašavanja, tvrtke koje žele uspjeti u ekonomiji, gdje je pažnja jedna od najvrednijih valuta, moraju posegnuti za svim medijskim alatima koje imaju na raspolaganju.

Tu u igru ulazi multimedijsko računarstvo. Klasični PR stručnjaci teško se mogu nositi sa zahtjevima digitalnih tržišta u kojima je sadržaj kralj, a kralj nije gol. Štoviše, on je odjenut tekstom i fotografijom, videom, memom, podcastom i gifom, infografikama i animacijama, a sve je skrojeno dobrim dizajnom iskustva.

Studenti multimedijskog računarstva pri završetku studija znaju snimati i obrađivati fotografije i zvuk, snimati, montirati i obrađivati digitalne snimke i film, dizajnirati web stranice te izrađivati 3D modele, animacije i vizualizacije.

Ukratko, dobar poznavatelj multimedijskog računarstva hodajuća je medijska kuća koja čini razliku između uspješnog poslovanja ili priče o pokušajima koje se sjeća samo nesuđeni poduzetnik i njegovi kreditori.

Digitalni marketing

Kao spona između onih koji stvaraju tehničku podlogu i aplikacije (primijenjeno računalstvo) i onih koji predstavljaju (multimedijalno računarstvo) nalazi se digitalni marketing – oni koji znaju odgovore na pitanja što, tko, gdje, kada, kako, kome i zašto.

Za razliku od znalaca 'klasičnog' marketinga, kojima je hrvatsko tržište rada zasićeno, digitalni marketing jedno je od najbrže rastućih i najtraženijih zanimanja u području ekonomije, i to onom dijelu koji ima najbolje plaće u Hrvatskoj. Digitalni marketingaši kombiniraju digitalna i ekonomska znanja kako bi svojim tvrtkama, ili svojim klijentima, osmislili najatraktivnije moguće digitalne kampanje.

Digitalni svijet zahtijeva posebna znanja i vještine koje se uče na studijima digitalnog marketinga, i kao temelj na kojem se uče marketinška znanja i kao nadogradnja kojom se ta znanja uzdižu na razinu stručnosti, kojoj su buduće mijene u uvijek evoluirajućoj digitalnoj ekonomiji izazov, a ne kočnica profesionalnog razvoja.

Stručnjaci u digitalnom marketingu razumiju psihologiju i ponašanje potrošača u stvarnom i digitalnom svijetu, posjeduju verbalne i neverbalne komunikacijske alate koje koriste u službi stvaranja kreativnih komunikacijskih koncepata, poznaju digitalne alate pomoću kojih kreiraju, usmjeravaju, prate i analiziraju digitalne marketinške kampanje.

Uz sve to posjeduju kompetencije 'klasičnih' stručnjaka za marketing, poput prepoznavanja globalnih trendova, poznavanja metoda prodaje i marketinga, vođenja projekata i istraživanja tržišta.

Kako bi tvrtke danas opstale u sve oštrijoj, globalnoj konkurenciji, nije više dovoljno da budu prisutne na digitalnom tržištu, moraju se istaknuti pred potencijalnim potrošačima njihovih proizvoda i usluga.

Zato ulogu i značenje digitalnog marketinga ne prepoznaju više samo visokotehnološke tvrtke, već se cijela ekonomija okreće digitalnoj budućnosti, a nju će stvarati oni koji razumiju sadašnjost.

Dizajn

Slika vrijedi 1000 riječi, zato je važno da ono što inženjeri naprave i marketingaši komunikacijski oblikuju bude vizualno konzistentno, korisnički jednostavno i lako pamtljivo. Tu u igru ulaze dizajneri. Značaj dizajna, jedne od najbrže rastućih kreativnih industrija na svijetu, počinje biti jasan svima koji se bave nekom vrstom poslovanja, a dizajneri vrlo tražena roba na tržištu rada.

Način na koji su brand i proizvodi 'upakirani' može biti razlika između globalnog uspjeha i lokalne priče upozorenja i svatko tko se ozbiljno bavi poslom zna koliko vrijedi dobar dizajner. Vizualno oblikovanje, tipografija, fotografiranje i obrada fotografija, animirane grafike, grafički elementi u video produkciji, dizajn interakcijskih sustava, weba i korisničkih sučelja samo su dio znanja kojim raspolaže dizajner.

Dizajneri možda imaju najveću tržišnu mobilnost od navedenih zanimanja jer svojim radom nisu ograničeni na urede niti fizička tržišta. Tamo gdje ima interneta ima i potencijalnih klijenata i najveće su šanse da nakon studija dizajna sam određuješ gdje ćeš, koliko, kada i za koga raditi.

Ako se vidite u jednom od ovih zanimanja, Visoko učilište Algebra nudi upise u preddiplomske studije iz svakog od njih. S više od dvadeset godina iskustva u visokom školstvu i sa studijima fokusiranima na digitalno tržište rada, Algebra se pokazuje kao jedna od najefikasnijih obrazovnih ustanova u Hrvatskoj i regiji.

To pokazuje podatak da se 96% alumnija zaposli u struci 3 mjeseca nakon završetka studija, a potvrđuju i certifikat Microsofta za najbolju obrazovnu organizaciju na svijetu u 2014. godini, certifikat Agencije za znanost i visoko obrazovanje za najkvalitetniji stručni studij u Hrvatskoj, certifikat 'Odobreno od FER-a' kojeg od privatnih učilišta jedino Algebra posjeduje i priznanje za visoke kriterije kvalitete NVAO-a, nizozemske akreditacijske agencije za visoko školstvo, također jedino u Hrvatskoj.

Uz to, svi studenti koji studiraju u Algebri primaju najvažnije certifikate za korištenje digitalnih alata potrebnih za njihovu karijeru, na raspolaganju im je 1 100 računala i fizičkih servera unutar 4 000 četvornih metara velikog kampusa s dva video i jednim tonskim studijom, 20 računalnih laboratorija, dva mrežna i jednim laboratorijem za Internet stvari, kao i multimedijalni lab za razvoj računalnih igara.

Upravo je takvo okruženje, uz 140 visokokvalificiranih nastavnika i suradnika koji studente podučavaju, Algebru smjestilo na poziciju najboljeg visokog učilišta u Hrvatskoj.