TKO TO MOŽE PLATITI

Seljaci traže za pšenicu najviše u Europi

poljoprivreda, pšenica, seljak

poljoprivreda, pšenica, seljak

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Iako na svim europskim tržištima postoje viškovi pšenice, hrvatski farmeri traže od države veću otkupnu cijenu od tržišne i prijete prosvjedom. Seljaci nisu zadovoljni otkupnom cijenom unatoč činjenici da potpore kakve Hrvatska daje svojim farmerima ne pozna nijedna nacionalna poljoprivreda, ne samo u granicama Europe

Cijena pšenice ne smije biti manja od 1,25 kuna za kilogram, ponavljali su prvaci seljačkih udruga od polovice lipnja do kraja srpnja. Iz Žitozajednice, grupacije mlinara i pekara, uzvraćali su da s obzirom na globalni tržni višak krušarice od 195 milijuna tona mogu ponuditi tek cijenu od 0,78 do 0,82 kune.

Srbija sama ima višak veći od milijun tona. Ni ostala bliska tržišta (Mađarska, Rumunjska, Ukrajina) ne znaju kamo s pšenicom. Vođa Hrvatskog seljačkog saveza Željko Mavrović uz potporu još dvije udruge s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem ugovorio je otkupnu cijenu na 95 lipa, što je s 0,15 kuna interventne potpore države pšenicu diglo na 1,10 kuna ali i posvađalo farmere zbog ‘izdaje’. Prosvjed u Širokoj poljani donio je (ne)očekivano smirivanje strasti. Ratari, upozorio je Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, inzistiraju na jedinstvenoj cijeni (95 plus 15 lipa) pšenice u svim županijama, u protivnom od srijede, 12. kolovoza blokirat će silose.

Dok kilogram pšenice u Hrvatskoj na tržištu stoji od 80 do 85 lipa, u Mađarskoj košta od 79 do 81 lipe, u Velikoj Britaniji od 82 do 84 lipe, u Njemačkoj od 85 do 90 lipa, a u Francuskoj, primjerice, od 90 do 95 lipa. Od sjetve do žetve na posjedu od 10 hektara (po 3 hektara pšenice i kukuruza plus 4 hektara šećerne repe) hrvatski farmer godišnje sveukupno radi 290 sati, izračunali su u Zavodu za poljoprivredno-savjetodavnu službu. Na tih 10 hektara farmeru je godišnje iz proračuna zajamčena 'plaća' od 22.000 kuna. Plus prihod koji ostvare prodajom tih poljoprivrednih kultura.

Potpore kakve Hrvatska daje svojim farmerima ne pozna nijedna nacionalna poljoprivreda, ne samo u granicama Europe. Kod kapitalnih investicija država plaća 50 posto troška. Tko dobro 'isprogramira' za farmu od 3 milijuna kuna iz proračuna može nepovratno dobiti 2 milijuna. Za kupnju traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije država daruje 40 posto cijene.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi