Ušli smo u Schengen, postali integralni dio ekonomije Europske unije. A kad ste dio tog gospodarstva, dijelite sve. I dobro i loše. Sve što se s eurom i europskom ekonomijom događa. Više niste nesvrstani u globalnoj gospodarskoj podijeli. Domaća valuta vam je euro pa vas se odjednom počnu ticati odluke Japanske centralne banke, ali i američkog FED-a. O najvažnijim događajima u svjetskoj ekonomiji prošli tjedan za HRT je govorio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore
Objasnio je kakva je promjena nastupila s početkom nove godine.
'Članica smo europodručja, u Schengenu. Prvi put od osamostaljenja ćemo pratiti sastanke monetarnog odbora Europske središnje banke koja izravno utječe na nas – jer nam je službena valuta euro. Dakle, kad Europska središnja banka diže kamatne stope, automatski se prelijeva na cijenu novca u Hrvatskoj, samo sada jer je euro naša valuta – sve je transparentnije. I prije je to utjecalo na nas, ali sad kad smo dio institucionalne jezgre vidimo to na izravan način', rekao je Šaravanja za HRT.
vezane vijesti
Naveo je i da se već vidi da će se kamatne stope postupno približavati onima u eurozoni.
'Koliko god je Europska središnja banka digla referentnu kamatnu stopu, premija rizika je pala. Možda se najbolje vidi kad usporedite prinose na srbijanske euroobveznice i hrvatske. Godinama je ta razlika bila malo u korist Hrvatske. Trenutno je prinos hrvatskih obveznica na deset godina otprilike 3,5 posto, a kod Srbije je slučaj da je prinos iznad seda posto. Gotovo dvostruko. Jer je situacija takva kakva je na financijskim tržištima, a mi smo zaštićeni jer smo ušli u europodručje i u Schengen', smatra Šaravanja.
