Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj, a 1,1 posto na kvartalnoj razini.

Rast od 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal znak je da je ekonomija ušla u treći kvartal solidno, ocijenio je Šaravanja, napomenuvši da je europodručje istovremeno raslo po stopi od 0,3 posto.

Sve ključne sastavnice BDP-a, navodi Šaravanja, zapravo su u skladu s mjesečnim objavama ekonomskih podataka. Plaće i zaposlenosti rastu, tako da porast osobne potrošnje od 2,3 posto godišnje u drugom kvartalu ne iznenađuje, a očekivan je i rast investicija od 3,2 posto godišnje. No ipak, upozorava Šaravanja, pad uvoza od 3,6 posto godišnje u drugom kvartalu upućuje na oprez.

Kako je pojasnio, pad zaliha i uvoza djelomično je rezultat prilagodbe nakon pandemije, s obzirom da su od drugog kvartala 2021. do četvrtog kvartala 2022. bilježene dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta izvoza i uvoza.

"Svakako ćemo pomno pratiti kretanja ovih indikatora u drugoj polovini godine u smislu daljnjeg usporavanja zbog sporijeg globalnog gospodarskog rasta", istaknuo je Šaravanja.

Nadalje, pad izvoza roba na godišnjoj razini od 9,7 posto u drugom kvartalu i 4,6 posto u prvoj polovini godine samo potvrđuje utjecaj pada narudžbi iz Njemačke te činjenice da su i druge važne europske ekonomije poput Nizozemske u tehničkog recesiji ili kao Italija, u drugom kvartalu, zabilježile pad ekonomske aktivnosti.

Šaravanja je ustvrdio da će upravo gospodarska kretanja u velikim članicama EU-a te Kini, koja je važno izvozno tržište za Europu, biti ključan faktor za tempo rasta ekonomije u drugoj polovici 2023. godine.

"Za sada, 'vagani' prosjek procjena gospodarskog rasta za 2023. u rubrici HGK Konsenzus od 2,3 posto čini se prilično realan", zaključio je glavni ekonomist HGK.