Građani Splita su se nemalo pobunili zbog što je talijanski brod Moby Drea stigao u Brodosplit, a njegov remont uključuje i uklanjanje velikog broja pregrada napravljenih od azbesta. Iz kompanije navode da je proces uklanjanja azbestnih ploča siguran te da će se one sigurno zbrinuti na drugoj lokaciji, no građani i udruge za zaštitu zdravlja baš i ne vjeruju u to.

'Čak i minimalna količina udahnutih čestica može dugoročno ostati u plućima, zbog čega su na snazi stroge sigurnosne i zakonske mjere koje ćemo dosljedno i bez iznimke provoditi. Svi radovi koji uključuju uklanjanje ili demontažu panela izvodit će isključivo radnici obučeni za rad s opasnim tvarima, u zaštitnoj opremi za jednokratnu uporabu, uz nadzor ovlaštenih stručnjaka i uz pridržavanje svih propisa o zaštiti na radu i zaštiti okoliša. Sigurnost radnika i svih osoba koje borave na ili u blizini broda naš je apsolutni prioritet', poručili su ranije iz Brodosplita, koji je u petak posjetila i inspekcija.

Prirodan, a opasan materijal

Inače, azbest je prirodni materijal koji se ranije uvelike upotrebljavao u brojne svrhe, poput graditeljstva ili brodogradnje. Njegova tanka i čvrsta vlakna odlični su izolatori jer su otporna na toplinu, vatru, kemikalije i ne provode struju.

To su ujedno jedine pozitivne strane azbesta. Naime riječ je o izrazito kancerogenoj tvari, opasnoj ako se reže, buši ili na bilo koji način oštećuje. Ako vlakna uđu u organizam, najčešće udisanjem, s vremenom se mogu razviti azbestoza te razne vrste raka.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 125 milijuna ljudi izloženo azbestu na radnom mjestu. Kod otprilike 10 posto populacije on ostavlja teške zdravstvene posljedice, a otprilike jedan posto izloženih umre.

S obzirom na to, ne čudi da postoji poseban Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, ali i Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, kojima se definira sigurno rukovanje njime i njegovo zbrinjavanje.

Posebna skupina umirovljenika

Uz to, radnici izloženi azbestu u Hrvatskoj su jedna od 19 kategorija umirovljenika po posebnim propisima. Naime Zakonom o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu iz 2010. godine propisani su uvjeti za umirovljenje onih koji su radili s tim materijalom.

Zbog teških zdravstvenih posljedica za njih je predviđeno ranije umirovljenje, pod uvjetom da im je prije toga HZZO ispostavio rješenje o priznanju profesionalne bolesti.

Prema posebnom zakonu, muškarci izloženi azbestu mogu ići u mirovinu najranije s 50 godina života i 25 godina staža, odnosno 53 godine života i 30 godina staža, pod uvjetom da su 10 godina radili na poslovima s azbestom.

Žene pak u mirovinu mogu u dobi od 45 godina, uz 25 godina staža, ili s 48 godina, uz 30 godina staža, ako su također radile 10 godina s azbestom. No svi imaju pravo na starosnu mirovinu bez obzira na dob i navršeni staž osiguranja.

Ako radnik kojim slučajem ima manje od 40 godina mirovinskog staža, mirovina se određuje na temelju 40 godina mirovinskog staža te se umanjuje za staž ostvaren u državi s kojom Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, kojim su definirana i pitanja isplata mirovina. Takve se mirovine uvećavaju za još 26 posto.

Mirovine u razini prosjeka

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu za svibanj primilo je ukupno 797 radnika izloženih azbestu. Prosječno primaju 648,99 eura za prosječnih 27 godina, devet mjeseci i 27 dana staža. Treba reći da prosječna mirovina svih umirovljenika po redovitim propisima iznosi oko 624 eura, što znači da je ovu kategoriju umirovljenika teško zvati 'povlaštenom', unatoč drugačijem izračunu mirovine i znatnom uvećanju koje bi im trebalo donijeti nešto bolji životni standard.

Radnici izloženi azbestu primaju samo starosne i obiteljske mirovine, iako bi njihovo zdravstveno stanje moglo implicirati i pojavu invaliditeta. Tako prosječna starosna mirovina izloženih azbestu za svibanj iznosi 656,09 eura te je ostvarena za 27 godina i sedam mjeseci staža, a prosječna obiteljska mirovina na razini od 545,16 eura za 31 godinu staža.

Ukupno je izloženo azbestu bilo 449 muškaraca i 348 žena. Prosječna svota koju muškarci primaju je 668,68 eura te je ostvarena za 29 godina i tri mjeseca staža, a za žene prosječna mirovina iznosi 623,60 eura na temelju 25 godina, 11 mjeseci i 21 dana staža.

Treba reći da bi se krajem kolovoza trebala znati stopa usklađivanja i njihovih mirovina. Ranije smo pisali o tome da bi ono trebalo iznositi, prema nekim procjenama, više od šest posto.