'MONEY MARKET'

Prvi novčani ETF fond u Hrvatskoj izlistan na Zagrebačkoj burzi

30.10.2023 u 14:32

Bionic
Reading

Prvim otvorenim investicijskim novčanim fondom u Hrvatskoj, tzv. 'money market' ETF-om, započelo je u ponedjeljak trgovanje na ZSE-u, a kako je istaknuto, riječ je o jednom od najsigurnijih i najisplativijih investicijskih proizvoda na tržištu, s ciljanim neto prinosom od 3,65 posto godišnje, koji je alternativa oročenim depozitima ili držanju novca na računima

Izdavatelj je društvo za upravljanje imovinom InterCapital Asset Management (ICAM), koje je dosad na Zagrebačkoj burzi izlistalo tri dionička ETF-a (exchange trade funds).

Za razliku od prva tri fonda koja su vezana za dioničke indekse, ovaj ICAM-ov fond je investiran u kratkoročne vrijednosne papire, mahom trezorske zapise, najkvalitetnijih izdavatelja iz eurozone, koji redom uživaju visok kreditni rejting, a osim država, to se odnosi i na državne agencije, banke i korporacije. Pritom oko trećina ulaganja otpada na Francusku, koja, po riječima menadžera fonda Nike Maričića, ima najrazvijenije tržište trezorskih zapisa.

Maričić je ustvrdio da se radi o najkonzervativnijem proizvodu na financijskom tržištu, pri čemu je rizik značajno manji i s obzirom da fond ulaže u veći broj vrijednosnih papira.

S obzirom na naglo podizanje kratkoročnih stopa od strane Europske središnje banke (ESB) u zadnjih godinu dana, ustvrdio je Maričić, monetarno okruženje je idealno za novčane fondove, pri čemu je ovakva investicijska alternativa građanima potrebna, jer putem novčanih fondova mogu ostvariti značajno viši prinos na tržištu kapitala u odnosu na bankovne depozite.

Jednostavna kupnja i prodaja

Za razliku od oročene štednje, koja ima dospijeće, odnosno mora proći određeni rok kako bi se ostvario prinos, novčani fondovi omogućuju jednostavnu kupnju i prodaju te 'izvlačenje' uloženog novca u roku jednog dana, uz prinos koji je do tada ostvaren, naveo je Maričić. Pritom, cijena ETF-a se konstantno ažurira te je cijelo vrijeme vidljiva na stranicama ZSE-a, dodao je.

Ciljani godišnji prinos je 3,65 posto, a kako pojašnjava Maričić, ako bi netko primjerice uloženo povukao nakon dva mjeseca, dobio bi šestinu od godišnjeg prinosa, odnosno 0,60 posto, pri čemu dnevno pripis iznosi oko 0,01 posto.

Redovna upravljačka naknada za fond će iznositi 0,15 posto, a kako bi se dodatno potaknuo interes ulagatelja, upravljačka naknada se do kraja ove godine neće naplaćivati, napomenuo je Maričić, dodavši da se naknade u tom razdoblju odrekla i Zagrebačka burza.

Predsjednik Uprave ICAM-a Ivan Kurtović je poručio da ETF-ovi polako preuzimaju financijsku industriju, pri čemu je globalno oko 50 posto imovine uloženo u tu vrstu financijskih proizvoda, to jest fondova, pri čemu prednjače Sjedinjene Američke Države.

'Putem ovog proizvoda građani će moći učiti o tržištu kapitala'

Zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Tomislav Ridzak izrazio je zadovoljstvo zbog uvrštenja još jednog inovativnog proizvoda na Zagrebačku burzu (ZSE), koji će doprinijeti njenom razvoju. I Ridzak je rekao da, s obzirom na rast kamatnih stopa na tržištu, ovakav proizvod postaje sve atraktivniji za ulaganje.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je ocijenio da će kamatne stope na tržištu novca u narednom razdoblju biti značajno veće od onih na koje smo navikli u proteklim godinama. Smatra da će taj proizvod proširiti perspektive i mogućnosti za ulaganja, koji će potencijalno privući nove ulagače na ZSE i putem kojeg će građani moći učiti o tržištu kapitala.

Gažić: 'Narodna' obveznica privukla 43 tisuće investitora

Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić istaknula je da su dosad izdani ETF-ovi donijeli značajan broj investicija u hrvatsko, ali i regionalna tržišta kapitala - slovensko i rumunjsko.

Podsjetila je i da je u ožujku na ZSE uvrštena tzv. 'narodna' obveznica, istaknuvši kako je privukla 43 tisuće investitora, uključujući više od 20 tisuća građana koji su po prvi puta otvorili račun u SKDD-u.

I to je pokazatelj da građani traže investicijske prilike s povratom koji se ne može ostvariti s klasičnim bankarskim depozitima, koji su im tradicionalno bili najčešće mjesto investiranja, rekla je Gažić.