REZULTATI DRUGOG STUPA

Provjerili smo koliko su vam ove godine menadžeri mirovinskih fondova uvećali ušteđevinu za starost

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 27.10.2021 16:55
  • Objavljeno 27.10.2021 u 16:55
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixell/tportal.hr

Fondovi drugog mirovinskog stupa, u koje se slijeva mirovinski doprinos više od dva milijuna hrvatskih građana, u ovoj godini ostvarili su zapažene rezultate. Zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištima kapitala, većina fondova svojim je članovima donijela natprosječnu dobit

Nakon depresivne 2020. godine, u kojoj je zarada 'mirovinaca' bila blizu nule, u ovoj godini prinosi su osjetno živnuli. Menadžeri fondova dobro su iskoristili konjunkturu na financijskim tržištima te su pojedini od njih uvećali vrijednost ušteđevine svojih članova za više od 10 posto.

Oporavak tržišta kapitala najviše je pogodovao fondovima višeg stupnja rizika (kategorija A), a koji značajniji dio imovine ulažu u dionice. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u ovoj kategoriji, mjeren indeksom Mirex, iznosi 11,27 posto. Za usporedbu, u 2020. godini iznosio je tek 0,43 posto.

Najbolje rezultate u ovoj godini postigli su menadžeri fonda PBZ CO jer su ušteđevinu svojih članova povećali za gotovo 13 posto. Dvoznamenkaste zarade ostvarili su i fondovi Erste i RBA dok nešto slabiji prinos bilježi AZ fond.

Fondovi u kojima su krajem rujna štedjele 132 tisuće građana, ili 6,3 posto od ukupnog broja članova, imaju najbolje rezultate i na duži rok. Prosječni godišnji prinos u zadnjih pet godina iznosi 6,37 posto, a po uspješnosti prednjači fond PBZ CO s prinosom od 7,71 posto.

Prinosi OMF-ova

Prinosi OMF-ova

Izvor: Hrportfolio.hr / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

I fondovi srednjeg rizika (kategorija B), u kojima za stare dane štedi više od 90 posto, tj. 1,9 milijuna članova, postigli su natprosječne rezultate. U prosjeku su bogatstvo svojih članova u nešto manje od deset mjeseci uvećali za 6,09 posto dok su u cijeloj 2020. zaradili manje od jedan posto. Po uspješnosti prednjači Erste fond s prinosom od 8,51 posto, a natprosječnu zaradu ostvario je i fond PBZ CO. Slabije od prosjeka poslovali su fondovi AZ i RBA.

Titulu gubitnika u ovom dijelu godine ponijeli su fondovi kategorije C, u kojima štede članovi koji se približavaju isplati mirovine. Zbog nepovoljnih trendova na tržištu obveznica, koje čine pretežan dio njihove imovine, prinosi su osjetno niži nego proteklih godina.

  • +8
  • +5

Umirovljenici

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Nešto bolje rezultate postigli su fondovi AZ (0,76 posto) i Erste (0,80 posto) dok su ispodprosječne prinose ostvarili fondovi PBZ CO (0,17 posto) i RBA (0,48 posto). Inače, dugoročni godišnji prinosi ovih fondova, u kojima štedi oko 57 tisuća građana, kreću se između tri i četiri posto.

Broj članova 12 obveznih mirovinskih fondova u ovoj godini povećan je za 39 tisuća te se krajem rujna približio brojci od 2,1 milijun. U istom razdoblju neto imovina fondova povećana je za 10 milijardi kuna, na 129 milijardi kuna. Većina imovine (83 milijarde kuna ili 64,3 posto) plasirana je u obveznice dok je u dionice uloženo 26,5 milijardi kuna ili 20,5 posto imovine pod upravljanjem. Pri tome su ulaganja u domaće dionice činila 11,6 posto, a ulaganja u strane dionice 8,9 posto ukupne imovine OMF-ova.

Obvezni mirovinski fondovi

Obvezni mirovinski fondovi

Izvor: Hanfa / Autor: Hanfa

OMF-ovi kategorije A uložili su 37,2 posto imovine u dionice, OMF-ovi kategorije B 21,8 posto dok OMF-ovi kategorije C zbog strategije ulaganja s najmanje rizika ne ulažu u dionice.

Od ostalih oblika ulaganja, ona u investicijske fondove iznosila su 13,7 milijardi kuna (10,6 posto imovine), a novac i depoziti čine 4,2 posto imovine, odnosno 3,7 milijardi kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!