Oko 600 tisuća hrvatskih kućanstava od jeseni će osjetiti novo poskupljenje
Nakon završetka razdoblja u kojem se izračunava cijena plina za nadolazeću ogrjevnu sezonu, procjene pokazuju da će računi za grijanje biti viši za sedam do osam posto, piše Dnevnik.hr.
Razlog poskupljenja je rast cijene plina na tržištu, a povećanje će ovisiti o distributivnom području u kojem se kućanstva nalaze.
Dalibor Pudić iz Hrvatske stručne udruge za plin pojasnio je kako poskupljenje proizlazi iz rasta cijene energenta.
'Došlo je do povećanja otprilike 4 eura po megavat satu i još nekakav sitni PDV, a on nije visok trenutno u Hrvatskoj. Možemo razgovarati o nekakvih 4 eura, ako jedno prosječno kućanstvo troši 40 megawat sati onda na godišnjoj razini je to 40 eura', rekao je Pudić.
vezane vijesti
Vlada bi u proračunu morala osigurati 15 milijuna eura da građanima subvencionira poskupljenje, a stručnjaci kažu da se racionalnom potrošnjom ovo povećanje može izbjeći.
'Ako bi se spustila temperatura 1 do 2 Celzijusa onda možemo razgovarati o uštedi jedan do dva posto', poručio je Pudić.
Poskupljenje bi moglo utjecati i na inflaciju
Novi rast cijena grijanja mogao bi imati utjecaj i na inflaciju, koja posljednjih mjeseci pokazuje znakove usporavanja.
Prema podacima za lipanj, godišnja stopa inflacije iznosi 4,5 posto. Na mjesečnoj razini cijene energije pale su za 2,9 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,6 posto, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto. S druge strane, cijene usluga porasle su jedan posto, što analitičari povezuju s turističkom sezonom.
Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je kako Vlada nije zadovoljna trenutačnom razinom inflacije, ali ističe da je trend njezina pada vidljiv.
'Ova stopa od 4,5 posto nije nešto što nas zadovoljava. U travnju je iznosila 5,8 posto, u svibnju 5,2 posto, a očekujemo da će se pad nastaviti i u idućim mjesecima. Vjerujemo da ćemo u prvom tromjesečju 2027. imati inflaciju na razini prosjeka europodručja', rekao je Ćorić.
Prema dostupnim podacima, u lipnju su višu stopu inflacije od Hrvatske imale samo Litva i Bugarska.
Istodobno, prema dostupnim informacijama, Vlada očekuje skromniji priljev prihoda u državni proračun, zbog čega je državnim tvrtkama upućena poruka da ograniče rashode i privremeno zamrznu rast plaća.
