'Crni život je važan. Crna zajednica je važna. Crna kultura je bitna', poručuje Charli D'Amelio na TikToku. Sa zvijezdom YouTubea Christian Dennis i grupom najutjecajnijih virtualnih starova, 15-godišnja online influencerica priključila se pokretu Black Live is Metter (BLM), najvećem protestu protiv rasizma u Sjedinjenim Državama u zadnjih pola stoljeća, planulom nakon brutalnog gušenja Afroamerikanca Georgea Floyda prilikom uhićenja. Dok se jedni masovno okupljaju na ulicama, drugi zbijaju redove na internetu, koristeći svoje platforme za slanje političkih poruka.

Charli D'Amelio nije bilo tko. Doduše, prije nepunu godinu za nju je malo tko čuo, ali - zahvaljujući platformi za dijeljenje videosadržaja koji anonimce preko noći pretvara u planetarne zvijezde - The New York Times ju je početkom lipnja proglasio 'kraljicom TikToka'. Dokazi njezina kraljevanja doista fasciniraju: cura ima 60 milijuna sljedbenika, najviše na svijetu, 2,5 milijardi lajkova i više od 1000 videozapisa, što znači da svaki njezin glas i pokret putuju vrlo daleko.

Onoliko daleko koliko TikTok trenutno broji aktivnih korisnika, a njih je 800 milijuna u 155 zemalja te na 75 jezika, s globalnim uredima od New Yorka i Berlina do Seula i Tokija, od Rusije do Turske. Na toj platformi godišnje se pojavljuje više od milijun videozapisa. U samo godinu i pol broj korisnika u SAD-u narastao je pet i pol puta, nadmašivši Googleov YouTube i Facebookov Instagram. Ono što je 2016. u Kini počelo kao zabava generacije Z (41 posto korisnika ima od 16 do 24 godine) sve se više počinje koristiti kao medij za društvene i političke poruke. TikTok postaje ‘tiktoksičan’, komentiraju neki njegovo politiziranje.

Dok su Twitter ili Instagram zapadnjački proizvod, TikTok (na domaćem terenu poznat kao Douyin) pokrenula je kineska tvrtka za internetsku tehnologiju ByteDance sa sjedištem u Pekingu. Godinu kasnije na tržištima izvan Kine predstavljen je kao platforma za operativne sustave Android i iOS.

Tajna njegova munjevitog širenja je u kratkoći zapisa, a koji baš svaki korisnik može brzo i jednostavno kreirati na temu plesa, glazbe, kratkih poruka i štosova s i bez poante. Za razliku od većine društvenih mreža koje djeluju globalno, TikTok se nastoji obraćati specifičnoj lokalnoj publici. U Japanu, primjerice, plesnim i glazbenim kampanjama pomažu mladima prevladati sramežljivost.

Dok je Instagram izlog glamura i putovanja, na TikToku svatko iz dnevne sobe može proizvesti svojih 15 sekundi slave i uz nekoliko plesnih pokreta postati neka nova instant Loren Gray, nakon D’Amelio druga tinejdžerica s najviše sljedbenika na svijetu, njih 40 milijuna, s 2,3 milijarde lajkova i 2000 videozapisa.

Eksponencijalni rast TikTok je doživio u doba kućne izolacije zbog suzbijanja epidemije korone, što najbolje dokazuje rekordnih 315 milijuna preuzimanja u prvom tromjesečju ove godine. Kada je Covid-19 počeo harati Sjedinjenim Državama, Procter&Gamble i TikTok angažirali su D'Amelio da kampanjom #DistanceDance nagovori mlade na ostanak u kući i uvjeri ih u važnost socijalne distance. Donirajući 50.000 dolara bolnici u rodnom Norwalku za nabavu sanitetskog materijala, poticala je svoje sljedbenike da joj se pridruže u tome.

Beskonačno listanje klipova u kućnoj izolaciji bio je odgovor na stres, a humor psihološka brana od crnih vijesti. Tako su medicinske sestre plesale na hodnicima britanskih bolnica, djeca u dnevnom boravku podučavala očeve tiktokovskom plesu zvanom renegade, a tinejdžeri su mimovima bilježili smiješne situacije iz izolacijske svakodnevice.

Loveći popularnost među mladima, na TikToku se pojavljuju i neki političari, poput mlade konzervativne zastupnice u britanskom parlamentu Dehenne Davison. Obraćajući se mladima, politički aktivisti uče jezik, mimove i trendove TikToka. Britanski korisnici bodre ili kritiziraju premijera Borisa Johnsona hastagovima BackBoris i BooForBoris, na isti se način videozapisima Amerikanci obračunavaju s politikom Donalda Trumpa. Političke ličnosti često se obrađuju urnebesnim videokompilacijama, smiješne poruke na njihov račun šalju se plesnim pokretima, koristi se usna sinkronizacija.

No smiješne interakcije na TikToku nisu baš svima smiješne. Kineska vlada prošle godine navijestila je cenzuriranje stotinu sadržaja koji ne odgovaraju Komunističkoj partiji ili se odnose na prosvjede u Hong Kongu. Blokirani su videozapisi o kršenju ljudskih prava, posebno onih koji se odnose na kampove za ponovno obrazovanje u Xinjiangu te zlostavljanje etničkih i vjerskih manjina.

Politika TikToka izbjegavanje je sadržaja koji se odnose na svjetski poznate ličnosti poput Vladimira Putina ili Donalda Trumpa. Zabranjeno je napadanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i promoviranje prokurdskih ideja. U podijeljenoj Indiji cenzurira se promicanje hindu-muslimanskog jedinstva. Nekoliko indijskih političara zatražilo je zabranu ili pooštrenje regulacije TikToka, zabrinutih zbog seksualno eksplicitnog sadržaja, internetskog zlostavljanja i podmetanja lažnih vijesti, nazivajući to ‘kulturnom degeneracijom’. Na platformi je navodno također vladala ‘tiha cenzura’, uklanjanje klipova u slučaju da se u njima pojavljuju osobe s previše bora i kilograma, kao i onih iz slamova i depresivne provincije.

A svoju ‘tiktoksičnost’ platforma je pokazala u aktualnim događanjima u Sjedinjenim Državama: bez cenzure i komentara redaju se snimke razularenih pljačkaša u devastiranim trgovinama kako prebiru po zadnjim ostacima plijena, dok trojica policajaca pokušavaju iz gubice pobješnjelog policijskog psa osloboditi ruku jednog Afroamerikanca u lisicama. Takvi prizori ipak se ne vide na nekom klasičnom mediju.