Prihodi i rashodi državnog proračuna u ovoj su godini ostvareni nešto bolje od planiranog, tako da će unatoč padu BDP-a proračunski deficit ostati u okvirima planiranih 10 milijardi kuna, doznaje se iz Ministarstva financija
Podaci o izvršenju proračuna za ovogodišnjih 11 mjeseci pokazuju da su prihodi za 2,5 posto veći nego lani dok su rashodi istodobno za 1,2 posto manji, tako da je deficit krajem studenog iznosio 7,78 milijardi kuna, a na kraju godine kretat će se oko predviđenih 9,98 milijardi kuna.
Iako Vlada nije uspjela uštedjeti predviđene iznose na plaćama i kamatnim rashodima (zbog brodogradnje), kroz smanjenje drugih rashoda ušteđeno je četiri milijarde kuna, što je snažna konsolidacija na rashodovnoj strani, poručuju iz Ministarstva.
Uštede na materijalnim rashodima zasad iznose 1,2 milijarde kuna, a na godišnjoj razini iznosit će oko 10 posto. Značajna racionalizacija ostvarena je na svim stavkama, od subvencija koje su smanjene za 700 milijuna kuna do troškova za prijevozna sredstva koji su ove godine smanjeni za četvrtinu, na nešto više od 30 milijuna kuna.
To je prvi puta od izbijanja krize da su materijalni troškovi toliko smanjeni, naglašavaju u Ministarstvu te ističu da je podbačaj bio jedino na plaćama. Stoga od Nove godine starta centralizirani obračun plaća koji će uvesti reda i u taj segment, a potpisivanjem kolektivnih ugovora sa sindikatima riješen je problem smanjenja troškova za božićnice, regrese i druga materijalna prava.
Bez obzira na pad gospodarskih aktivnosti prihodi su veći od planiranih, ponajviše zahvaljujući boljoj naplati doprinosa od gotovo milijardu kuna, te rastu prihoda od PDV-a za 8,2 posto zbog povećanja opće stope na 25 posto.
S druge strane, prihodi od trošarina ukupno su pali za 2,2 posto, ponajviše jer su prihodi od trošarina na automobile pali za čak 18,8 posto, a na naftne derivate pet posto.
Prihodi od doprinosa pali su za 1,4 posto, pri čemu je nakon Vladine odluke o smanjenju doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupljeni iznos pao za 4,9 posto. S druge strane, prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje porasli su za 1,5 posto, a od doprinosa za zapošljavanje 2,1 posto. Također su porasli prihodi od naknada za koncesije za čak 74,8 posto, ponajviše zahvaljujući koncesiji za 4 G mrežu.
