Oko projekta se podiglo puno prašine upravo zbog dviju spomenutih stavki.

Štoviše, Gudelj tvrdi da će Hrvatska od toga imati višestruke koristi jer će, nakon gradnje 300 kilometara 400-kilovoltne mreže s trafostanicom istovjetne snage, sve to biti predano na korištenje HOPS-u.

Investicija od 400 do 450 milijuna eura

Bruno Štambak iz Dalekovoda, članice Končar grupe, naveo je da je riječ o investiciji vrijednoj 400 do 450 milijuna eura te da značajno poboljšava stanje energetske infrastrukture Hrvatske i da je HOPS ionako planirao dalekovode na spomenutom području, ali da će Pantheon sve to ubrzati i platiti.

'Nadamo se da će ona omogućiti dodatne koristi svim korisnicima u RH. Radimo četiri dalekovoda, a dovoljan je jedan da nas napoji i da imamo dovoljnu količinu energije', rekao je Gudelj na konferenciji za medije posvećenoj isključivo energetskom dijelu te priče.

Istaknuo je da je ideja da se za potrebe centra ne koristi energija s tržišta RH koja se upotrebljava za privatni sektor i gospodarstvo.

'Potrošnja Hrvatske u ovom trenutku iznosi malo manje od 20 TWh godišnje, a izgradnjom data centra ta će se potrošnja povećati za 30 posto. Energija koja nam treba nabavljat će se putem dugogodišnjih ugovora koji se već sada potpisuju te je prvi već potpisan s europskom kompanijom Green Volt i nadamo se da ćemo većinu energije kupiti na tržištu RH od privatnih proizvođača obnovljivih izvora. Kompletnu potrošnju data centra planiramo pokrivati iz obnovljivih izvora: solara, vjetroelektrana, geotermalnih izvora i hidroelektrana, ako to bude moguće', kazao je Gudelj.

Dodao je da će se na mrežu, kada bude izgrađena, moći priključiti dodatnih pet gigavata obnovljivih izvora koji čekaju početak izgradnje u Hrvatskoj.

'Svi ti izvori više su nego dostatni za naše potrebe. Nama trebaju dva gigavata kombinacije obnovljivih izvora da zadovoljimo buduću potrošnju data centra na godišnjoj razini, a sva druga razlika može se koristiti na tržištu za druge potrošače. To odmah daje odgovor na pitanje hoćemo li stvoriti nestašicu na tržištu električne energije u sustavu RH. Sama posljedica povećane proizvodnje u razdoblju od pet godina dovodi do toga da neće biti tržišnih mehanizama koji bi doveli do poskupljenja struje', rekao je Gudelj.

Početak gradnje dalekovoda predviđen je za četvrti kvartal 2027. godine dok je, kako je naglasio, okvir realizacije projekta, odnosno početka rada data centra, vrlo ambiciozan i predviđen za prvi kvartal 2029. godine.

Voda iz vlastitih bunara

Upitan što je s potrošnjom vode jer će centar te veličine morati koristiti i taj resurs za hlađenje, Gudelj je rekao da trenutno imaju bušotine na pet lokacija na kojima traže vodu u blizini planiranog centra.

'Voda će se koristiti iz bunara isključivo za vlastite potrebe. Naše potrebe neće biti spojene na javnu infrastrukturu. Nećemo ugroziti javne vodovode Sisačko-moslavačke županije (SMŽ), kao ni toplice u Topuskom. Kad saznamo koliko vode imamo, imat ćemo konačno tehničko rješenje hlađenja', rekao je Gudelj.

Ustvrdio je da su neistinite tvrdnje da će centar trošiti vode kao Split.

Na pitanje jesu li riješeni svi imovinsko-pravni poslovi oko trase dalekovoda, Gudelj je kazao da se ona nalazi u izmjenama i dopunama prostornog plana SMŽ-a te da bi to trebalo biti usvojeno tijekom lipnja. Dodao je da se velik dio trase nalazi na trasi dalekovoda Tumbri – Bihać, koja je odavno u planu, a dio je uključen u projekt Lika, koji radi HOPS.

Dodao je da trasa dalekovoda prolazi kroz velik broj čestica.

'Nakon toga ide postupak izvlaštenja i zato kažem da je to proces koji rješavamo. Osnovna stvar za trasu dalekovoda jest da bude u prostornom planu. Nakon dobivene lokacijske dozvole ide se instrumentom izvlaštenja na pravo služnosti, za što se isplaćuje naknada. Onaj na čijoj je čestici predviđeno postavljanje stupova to ne može odbiti', naveo je Gudelj.

Što se tiče zemljišta za solarnu elektranu, koja se planira graditi za potrebe centra, kao i trafostanice te mjesta na kojem će biti uskladištene baterije, Gudelj je naveo da je riječ o zemljištu Jake Andabaka.