Europskom tržištu podatkovnih centara treba sve više energije. Procjenjuje se da će potražnja za električnom energijom potrebnom za njihovo napajanje porasti s 10 gigavata 2024. na čak 35 gigavata do 2030. godine. Rat u Perzijskom zaljevu dodatno je naglasio koliko je hitno osigurati infrastrukturu za umjetnu inteligenciju za SAD i njihove saveznike.

S obzirom na to da Iran prijeti ‘potpunim i totalnim uništenjem’ podatkovnih centara u Abu Dhabiju te američke tehnološke kompanije naziva legitimnim vojnim ciljevima, pitanje više nije treba li Zapad preispitati gdje graditi ključnu AI infrastrukturu, poput podatkovnih centara. Pravo pitanje sada glasi gdje ih smjestiti, piše Rich u tekstu za Wall Street Journal.

Zašto baš Hrvatska?

Hrvatska je geografski udaljena od svih aktivnih zona sukoba. Kao članica NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja, Hrvatska nudi regulatornu predvidljivost i političku stabilnost kakvu zahtijeva institucionalni kapital. Podatkovni centar u Hrvatskoj bio bi infrastruktura zaštićena kolektivnim obrambenim jamstvom.

Hrvatska elektroenergetska mreža među najčišćima je u Europi: obnovljivi izvori činili su više od 52 posto ukupne potrošnje električne energije u 2025., uz dodatnih 15 posto iz nuklearnih izvora. Cijene električne energije znatno su niže od europskog prosjeka. Klima i pristup prirodnim vodnim resursima omogućuju učinkovitije hlađenje, što smanjuje potrošnju energije i operativne troškove, dok visokonaponski kapacitet mreže nudi prednost u odnosu na zagušene zapadnoeuropske centre.

Ulaganja u europsku digitalnu infrastrukturu do 2030. trebala bi dosegnuti 100 milijardi eura. Pravila EU-a o suverenosti podataka prisiljavaju velike američke tehnološke kompanije da europske podatke pohranjuju unutar granica Unije, a to stvara potražnju za kapacitetima u vlasništvu američkih tvrtki, ali smještenima u EU-u, koji trenutačno još ne postoje u dovoljnoj mjeri.

'Zanemarena infrastruktura'

Autor ističe kako je karijeru izgradio ulažući u zanemarenu infrastrukturu: ‘Logika je uvijek ista: pronaći strukturni jaz, razumjeti zašto postoji i djelovati prvi.’ Upravo zato boravi u Hrvatskoj kako bi najavio Projekt Pantheon - podatkovni kampus nove generacije snage jednog gigavata, smješten na površini od 310 hektara. K

ampus će imati 800 megavata iskoristivog IT kapaciteta. Naime, to je dovoljno za napajanje grada veličine Baltimorea. Postrojenje je projektirano tako da bude otpornije od većine postojećih podatkovnih centara, uz dostupnost od 99,99999 posto, u trenutku kada tzv. hyperscaleri trebaju objekte sposobne za kontinuirani rad pod velikim opterećenjem i bez prekida opskrbe energijom.

Hrvatska na ključnom koridoru

Hrvatska se nalazi između ključnih dijelova EU-a, otvarajući koridore prema srednjoj i istočnoj Europi, ali i prema Grčkoj i Turskoj. Ukupno početno ulaganje tvrtke Pantheon Atlas LLC iznosi 13,5 milijardi dolara, uz potencijal rasta iznad 50 milijardi dolara.

Riječ je o najvećem pojedinačnom privatnom ulaganju u povijesti Hrvatske. U srednjoj i istočnoj Europi trenutačno ne postoji nijedan AI-optimizirani objekt gigavatne snage pod američkim vodstvom. Pantheon će biti dostupan europskim obrambenim, obavještajnim i komercijalnim korisnicima te pomoći EU-u u ostvarivanju cilja utrostručenja kapaciteta podatkovnih centara u idućih pet do sedam godina.

Rat u Perzijskom zaljevu pokazao je da koncentriranje AI infrastrukture u državama gdje jedan napad može izbaciti iz pogona investiciju vrijednu 30 milijardi dolara predstavlja ozbiljan strateški rizik. Hrvatska, s druge strane, nudi prednost kolektivnog obrambenog jamstva kakvu nijedna osiguravajuća polica ne može nadmašiti, zaključuje Rich.