DEFLACIJSKI PRITISCI

Proizvođačke cijene pale 39. mjesec zaredom

12.08.2016 u 10:10

Bionic
Reading

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda pale su u Hrvatskoj u srpnju 5,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je 39. mjesec zaredom kako padaju na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a analitičari očekuju nastavak njihova pada

U odnosu na isti lanjski mjesec, u srpnju su cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu bile niže 5 posto, a na nedomaćem 5,6 posto. Ukupne proizvođačke cijene - i na domaćem i na nedomaćem tržištu - neprekidno padaju od svibnja 2013. godine.

Na domaćem je tržištu, pak, 'srpanjsko izvješće potvrdilo nastavak trenda deflatornih kretanja na godišnjoj razini, koji je neprekidno prisutan od kolovoza 2013. godine', navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a

Promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju pale 14,1 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 5,6 posto, prerađivačkoj industriji 5,2 posto te u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša 1,7 posto.

U odnosu na lipanj ove godine, proizvođačke su cijene u srpnju bile niže 0,8 posto. Pritom su proizvođačke cijene na domaćem tržištu u srpnju u odnosu na mjesec ranije bile niže 0,7 posto, a na nedomaćem jedan posto.

U srpnju su u odnosu na lipanj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle u netrajnim proizvodima za široku potrošnju za 0,2 posto, dok su pale u energiji za 2,7 posto, trajnim proizvodima za široku potrošnju 0,5 posto , intermedijarnim proizvodima 0,4 posto i u kapitalnim proizvodima za 0,1 posto.

Kada se isključe podaci o energiji, tada su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju bile niže 0,1 posto u odnosu na mjesec ranije, a pri usporedbi sa lanjskim srpnjem 1,8 posto.

'U idućim mjesecima očekujemo nastavak negativnih stopa promjene proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, što je prvenstveno posljedica uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima', zaključuju analitičari RBA.