izbor vizionara godine

Predstavljamo žiri nove nagrade tportala: Oni odlučuju o tome tko će ponijeti titulu vizionara

09.11.2022 u 15:55

Bionic
Reading

Vodeći ljudi najvećih hrvatskih kompanija, cijenjeni stručnjaci, istaknuti šefovi važnih institucija i intelektualci širokog javnog utjecaja naš su izbor za tešku zadaću - odabir najboljih pojedinaca u pet kategorija (gospodarstvo, tehnologija, društvo, sport, kultura), kao i za dodjelu krovnog priznanja Vizionar godine

Projektom Vizionar godine tportal želi istaknuti najbolje pojedince iz različitih područja koji su nas svojim radom već stavili na globalnu mapu. Naših 100 suradnika, autora, komentatora i sugovornika nominiralo je po svom sudu one najbolje u pet kategorija.

Tako dobivena široka baza imena proći će izbor redakcije tportala, koja će odabrati po pet nominiranih, onih koji su dobili najviše glasova u pet kategorija, a onda na scenu stupa glavni žiri, u kojem se nalazi 11 istaknutih članova. Predstavljamo ih:

Roberto Kutić operativni je direktor i suosnivač Infobipa. Tu globalnu IT tvrtku 2006. u Vodnjanu osnovali su njegov brat Silvio Kutić i Izabel Jelenić, a on im se pridružio 2009. s pozicije tehničkog direktora u Strojogradnji - Uljanik, u kojoj je radio 12 godina. Od vodnjanskog startupa Infobip je narastao u vodeću IT tvrtku u regiji i najpovezaniju cloud komunikacijsku platformu te je naš prvi jednorog.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke i bivša potpredsjednica Vlade RH, osoba je s bogatim iskustvom u javnom i privatnom sektoru te međunarodnim institucijama. Bila je, među ostalim, predsjednica Uprave Partner banke Zagreb i stalni savjetnik za upravljanje javnim financijama u MMF-u, zamjenica glavnog pregovarača i pregovarač za četiri poglavlja u pregovaračkom timu za pristupanje RH u članstvo Europske unije.

Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, više od 20 godina radi u telekomunikacijskoj industriji, vodeći nacionalne i međunarodne komercijalne timove u fiksnim i mobilnim telekomunikacijskim kompanijama (Vodafone, Cosmote Greece, OTE Group). U Hrvatski Telekom došao je iz OTE Grupe, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Grčkoj, s pozicije glavnog komercijalnog direktora za privatne korisnike.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, ima dugogodišnje međunarodno upravljačko iskustvo, a stekao ga je radeći na različitim pozicijama. Prije dolaska u Erste banku 2011. godine obnašao je dužnost COO-a (chief operating officer) i člana uprave ZAO Raiffeisenbanke u Moskvi. Od 2003. do 2006. bio je CRO (chief risk officer) i COO u HVB Splitskoj banci u Hrvatskoj, a od 2002. do 2003. prokurist i član Uprave HVB-a Croatia d.d. Prije toga obnašao je upravljačke funkcije u International Moscow Bank i Bank Austria Creditanstalt Russia.

Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, redoviti je profesor u trajnom zvanju Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a. Od 2000. vodi istraživačku grupu Laboratorij za inteligentne senzorske sustave. Njegov nastavni, istraživački, inovacijski i profesionalni rad usredotočen je na područje elektroničkih sustava, umreženih senzora i tehnološkog poduzetništva. Vodio je više razvojnih projekata u suradnji s poduzećima iz Hrvatske i inozemstva. Bio je predstojnik Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija od listopada 2018. do listopada 2020. godine te član Upravnog odbora Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT sektora ispred istraživačke zajednice.

Željko Lovrinčević, član Upravnog vijeća Ekonomskog instituta Zagreb, cijenjeni je ekonomist. Područje njegova interesa su gospodarski sustav i rast, makroekonomske analize i predviđanja te sustav nacionalnih računa. Doktorirao je 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a u sklopu doktorskog studija boravio je na Sveučilištu Michigan u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1994. zaposlen je na Ekonomskom institutu u Zagrebu, na kojem trenutačno radi kao znanstveni savjetnik.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke u drugom mandatu, karijeru je počeo kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1995./1996. bio je u Europskoj komisiji u Bruxellesu. Od prosinca 1996. do imenovanja za zamjenika guvernera HNB-a radio je kao direktor Direkcije za istraživanja HNB-a. Zamjenikom guvernera HNB-a imenovan je 15. srpnja 2000., a 2006. povjeren mu je još jedan šestogodišnji mandat na toj funkciji. Od 2005. bio je i zamjenik glavnog pregovarača u pregovorima RH s EU-om. Izvanredni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od 2003., a od 2004. predaje kao vanjski suradnik – izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), menadžerica je s bogatim iskustvom u korporativnom i financijskom sektoru. Radila je na najvećim transakcijama spajanja, preuzimanja i restrukturiranja u Hrvatskoj i regiji. Bila je izvršna direktorica Fortenova grupe i zamjenica nekadašnjeg Vladina izvanrednog povjerenika za Agrokor Fabrisa Peruška. Karijeru je počela u investicijskoj banci CAIB, a radila je uz ostalo u Hypo Alpe Adria banci i Kent banci.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, obnašala je neke od vodećih funkcija u brojnim uglednim gospodarskim i financijskim institucijama u Hrvatskoj. Karijeru je počela 1998. u Plivi, radila je uz ostalo u Luri, Société Générale-Splitskoj banci, Hypo Alpe-Adria-Bank. Predsjednica je Uprave Zagrebačke burze od svibnja 2010. Članica je NO-a SEE LINK Skopje. Nakon akvizicije Ljubljanske burze krajem 2015., također je i predsjednica njezina NO-a. Od svibnja 2021. članica je Upravnog odbora Makedonske burze. Članica je Savjeta HANFA-e i The Securities and Markets Stakeholders Group.

Renato Baretić istaknuti je novinar, književnik, televizijski i filmski scenarist te komentator tportala. Od pisanja živi već 33 godine, a objavio je četiri romana, dvije zbirke poezije, slikovnicu i nekoliko tisuća autorskih kolumni u vodećim hrvatskim glasilima. Bio je suosnivač i prvih deset godina umjetnički direktor Pričigina, festivala pričanja priča u Splitu.

Boris Jokić ravnatelj je Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i komentator tportala. Bio je članom Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Diplomirao je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji.

Kako će glasati

Žiri će glasati digitalnim putem bodovanjem svakog od pet kandidata za Vizionara godine u pet kategorija te nominiranjem maksimalno tri kandidata od izbora iz svih kategorija za krovnog Vizionara godine. Zbrajanjem bodova odabrat će se dobitnici nagrade Vizionar godine po kategorijama, a krovni Vizionar godine bit će ona osoba koja osvoji najviše nominacija članova glavnog žirija.

U svakom trenutku član žirija može se izuzeti od glasanja i nominacija, iz bilo kojeg razloga. Glasanje članova žirija bit će organizirano u tajnosti, neće biti objavljeno, a neće biti objavljena ni eventualna izuzeća od glasanja članova glavnog žirija, osim u slučaju pojedinačnog inzistiranja na objavi isključivo statusa koji se odnosi na konkretnog pojedinca.

Dobitnici priznanja bit će proglašeni na konferenciji 'Vizionar godine' koja će se održati početkom 2023. u Zagrebu te okupiti 150 istaknutih ljudi iz domaćeg gospodarstva i društva.