Zagrebački ugostitelji ove godine posluju stabilno, uz prilagodbu rastućim očekivanjima gostiju, pritisak troškova i nedostatnih investicija u nove tehnologije kod većine mikro i malih ugostitelja, ističu iz Udruženja ugostitelja Zagreba, naglašavajući da u zagrebačkom ugostiteljstvu radi više od 20 tisuća ljudi
"Zagreb je živ i dinamičan cijele godine, pa su i ljetni mjeseci svake godine sve jači što prije desetak godina nitko ne bi rekao. Kako je to veliki grad postoje razlike, pa ugostitelji u centru i turistički atraktivnim zonama rade intenzivnije, dok drugi kvartovi ovise o lokalnoj publici. Od ugostitelja se danas očekuje više kvalitete i usluge i ponude", kaže u razgovoru za Hinu predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Franz Letica uoči tradicionalnog Foruma zagrebačkih ugostitelja koji će se održati u petak, 14. studenoga.
Cijene nisu dratično rasle
Zbog broja zaposlenih i objekata raznih vrsta, zagrebačko ugostiteljstvo je veliki poslodavac i ozbiljna industrija, kaže Letica.
"Službeno imamo oko tisuću članova udruženja, ali realno zastupamo interese više od četiri tisuće ugostitelja u gradu", iznosi Letica.
Na pitanje o prosječnom porastu cijena u odnosu na 2024. godinu, odgovara da nisu drastično porasle, pogotovo ako ih se stavi u kontekst rasta ulaznih troškova. Tu nema, kaže, nikakvog ekstra profita, a ugostitelji zapravo vrlo rijetko mijenjaju cijene i dosta dugo trpe pritisak prije nego se odluče na korekciju.
Ne iznoseći detaljno, kaže da je broj ugostiteljskih objekata u Zagrebu stabilan, što pokazuje stabilnost i vitalnost sektora.
Novi trendovi - tematski barovi i AI
Što se tiče novih trendova, Letica kaže da gosti danas žele iskustvo, a ne samo proizvod, pa zato raste broj tematskih barova, rooftopova (krovnih terase i sl.) i mjesta koja nude doživljaj, evente i atmosferu.
Drugi važan trend je sve kvalitetnija gastro ponuda sa sve više lokalnih namirnica, a istovremeno i dalje pristupačna, dok je treći digitalizacija i odgovornija industrija.
S duge strane, za dostave, online rezervacije, radne uvjete i održivost ističe da više nisu trend nego standard, u čemu se Zagreb potpuno uklapa u europske tokove, ali i dalje čuva svoju posebnu, opuštenu "kafićku vibru".
Digitalizacija je već naveliko prisutna kod ugostitelja, kroz fiskalizaciju i druga rješenja, a traži prilagodbu i primjenu novih tehnologija, poput umjetne inteligencije, koja je, po riječima Letice, već među ugostiteljima, samo što je rijetko tko vidi na prvu.
"Manji broj objekata koristi AI svjesno, a većina s njom dolazi u doticaj kroz stvari koje su im već dio svakodnevice, kroz dostavne platforme, blagajne, rezervacije, marketing. Bitno je naglasiti da AI ne smije zamijeniti čovjeka, nego mu olakšati posao. Ona treba 'skinuti' papirologiju i 'sitne gnjavaže', da se ugostitelj može baviti gostom, koje će uvijek dočekivati čovjek, ali će u pozadini sve više raditi alati koji koriste AI i čine posao bržim i preciznijim", komentira Letica.
Voli reći, kako kaže, da je AI ugostitelju kao dobar pomoćni kuhar: gost ga ne vidi, ali bez njega sve ide sporije i skuplje.
Kaže i kako puno ovisi o tome koliko su ugostitelji investicijski jaki za uvođenje novosti i poboljšanja, pa i i tehnoloških poput AI-ja. Letica ističe da većina ugostitelja nema velike budžete za ulaganja u tehnologiju i drugo, i to su uglavnom mali i srednji objekti koji jako pažljivo gledaju svaki euro.
"Zato nam puno znači svaka vrsta poticaja ili olakšica. Kao struka smo to više puta adresirali prema raznim institucijama i u nekim područjima smo uspjeli izboriti konkretne pomake, ali prostora definitivno ima još. Sigurno je da su to i poticaji za AI, i to od edukacija pa do ulaganja u konkretne AI alate. To su investicije koje bi mnogim objektima stvarno olakšale poslovanje, ali teško ih je samostalno financirati, stoga i apeliramo da se tu otvori više opcija", poručuje Letica.
Fiskalizacija 2.0. - ozbiljna promjena
Komentirajući što ugostiteljima donosi Fiskalizacija 2.0, ističe da to mnogima zvuči kao još jedna tehnikalija, ali da za za ugostitelje znači ozbiljnu promjenu u svakodnevnom poslovanju.
"Radi se o nečemu što je kompleksno za implementirati, a i postoje naravno troškovi prilagodbe sustava. To nisu mali zahvati, a obveza za velik broj objekata kreće već prvog dana iduće godine. Ljudi su realno još uvijek zbunjeni. Dobili smo puno pitanja, i tu se vidi da razdoblje prilagodbe jednostavno nije dovoljno dugo. Podržavamo digitalizaciju, ali ona ne smije postati skuplja i kompliciranija od postojećeg stanja, pogotovo za sektor koji je već njome preopterećen", upozorava Letica.
Smatra da u početnoj fazi primjene ne smije biti kažnjavanja, jer to ne bi bilo korektno prema poduzetnicima koji se trude uskladiti, a nemaju sve informacije ili tehničku podršku na vrijeme.
"Inzistirat ćemo na tome da se rokovi produlje i da se pristupi razumno, uz podršku, a ne kazne", kaže Letica.