Troše li Hrvati više zbog nogometa ili Black Fridaya? Prema prvim podacima, u odnosu na Rusiju brojke su mizerne

Prema podacima o fiskaliziranim računima koje je od Porezne uprave prikupio Jutarnji list, 27. studenoga, na dan kad je Hrvatska uvjerljivo pobijedila Kanadu s 4:1, sustav je zabilježio 3,9 milijuna pojedinačnih računa vrijednih ukupno 382 milijuna kuna, što je povećanje broja računa od čak 14 posto, a iznosa računa za 11 posto u odnosu na nedjelju tjedan prije.

Iako je na dane kad smo igrali protiv Maroka i Belgije apsolutna potrošnja bila veća (vrijednost računa tada je bila 645, odnosno 658 milijuna kuna), na te dane potrošnja je ipak bila manja nego tjedan prije, a izdan je i manji broj računa.

Također, ako se podaci usporede s onima sa Svjetskog prvenstva u Rusiji prije četiri godine, apsolutna potrošnja jest veća, no podaci su neusporedivi zato što se prvenstvo u Kataru poklopilo s Black Fridayem, koji zapravo generira najveći dio rasta potrošnje.

Naime, u prvih deset dana prvenstva u Rusiji fiskalizirano je čak 10,5 milijuna kuna više računa nego u prvih deset dana ovogodišnjeg prvenstva, iako je potrošnja bila 800 milijuna kuna manja, u što treba ukalkulirati i inflaciju. Procjenjuje se da je Black Friday trgovcima donio zaradu od 890 milijuna kuna, pa se ipak može zaključiti da Hrvati zasad, barem zbog nogometa, troše manje nego tijekom prvenstva 2018.

Tada su zabilježene rekordne brojke prodaje tipičnih 'navijačkih' proizvoda: PIK Vrbovec prodao je 10 milijuna ćevapa i dva milijuna kobasica, prodaja kokica narasla je za 163 posto, a čipsa za 77, prodalo se i 12.900 navijačkih zastavica za automobile, 317 tisuća komada piva i deset puta više televizora.