Rasprava dolazi u trenutku kada se EU priprema za primjenu novih pravila koja bi od 2027. godine mogla značajno promijeniti način na koji europske zemlje uvoze energente.

Njemački ministar okoliša Carsten Schneider iz SPD-a odbacio je zahtjeve ministrice gospodarstva Katherine Reiche iz CDU-a da se ublaži ili odgodi provedba europske uredbe o metanu.

'Umorio sam se od pretvaranja da problem emisija metana nije ozbiljan. Odgoda nije pragmatizam, nego dozvola da se nastavi po starom', rekao je Schneider za Handelsblatt.

Dodao je da Europa, kao jedno od najvećih svjetskih tržišta, ima dovoljno utjecaja da postavlja globalne standarde.

'Imamo moć određivati pravila i trebamo je iskoristiti, a ne uzmicati', poručio je.

Što propisuje nova uredba?

Cilj uredbe je snažno smanjiti emisije metana u energetskom sektoru. Pravila obuhvaćaju cijeli lanac proizvodnje, transporta i trgovine naftom, plinom i ugljenom.

Uredba je formalno stupila na snagu još tijekom 2024., ali prve obveze odnosile su se uglavnom na uvođenje sustava za praćenje emisija.

Od 2027. proizvođači nafte i plina koji žele izvoziti u Europsku uniju morat će dokazati da provode mjerenje, izvještavanje i kontrolu emisija metana u skladu s europskim pravilima. U suprotnom prijete im visoke kazne.

Industrija upozorava na ozbiljne posljedice

Ministrica gospodarstva Reiche smatra da bi takav režim mogao dovesti do ozbiljnih problema u opskrbi energentima.

Najveći svjetski izvoznici ukapljenog prirodnog plina, SAD i Katar, već su upozorili Bruxelles da trenutačno ne vide način kako ispuniti sve zahtjeve uredbe.

Prema njihovoj procjeni, izvoznici neće biti spremni potpisivati dugoročne ugovore ako unaprijed znaju da bi mogli prekršiti europska pravila.

Stručnjaci upozoravaju da bi se Europa mogla dobrovoljno odreći velikog dijela svjetske ponude nafte i plina, što bi povećalo rizik od nestašica i viših cijena energije.

Europa i dalje ovisi o uvozu

Njemački ministar okoliša smatra da su takvi scenariji pretjerani.

Prema njegovim riječima, na svjetskom tržištu postoji dovoljno proizvođača koji mogu zadovoljiti europske standarde.

'Neki nepotrebno šire paniku', rekao je Schneider.

Europska unija oko 95 posto potreba za naftom pokriva uvozom, dok kod plina uvoz čini približno 90 posto ukupne potrošnje.

Ako se iz izračuna izuzme Norveška, koja je usko povezana s europskim tržištem, uvoz i dalje čini oko 83 posto potreba za naftom te 63 posto potreba za plinom.

Metan je pritom jedan od najproblematičnijih stakleničkih plinova jer ima višestruko snažniji učinak zagrijavanja atmosfere od ugljikova dioksida. Emisije nastaju tijekom vađenja, transporta, prerade i skladištenja plina, ali i kao nusproizvod proizvodnje nafte.

SAD i Katar traže izmjene

Američki ministar energetike Chris Wright i katarski ministar energetike Saad al-Kaabi u zajedničkom su pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi upozorili da većina izvoznika neće moći ispuniti nove europske zahtjeve.

Istaknuli su da europski uvoznici već sada ugovaraju isporuke za 2027. godinu te da je ostalo vrlo malo vremena za izmjene propisa.

Po njihovu mišljenju, posljedice za opskrbu i cijene energenata bile bi neizbježne.

Bruxelles nudi kompromis, ali Berlin nije jedinstven

Europska komisija razmatra mogućnost da se primjena sankcija odgodi do 2030. godine, iako bi se nepoštivanje pravila i dalje smatralo kršenjem propisa.

Reiche smatra da to nije dovoljno jer nijedna ozbiljna kompanija neće sklapati višegodišnje ugovore ako postoji pravna nesigurnost.

Sličan stav zauzele su i vodeće njemačke gospodarske udruge, uključujući BDEW i VCI, koje upozoravaju da bi zahtjeve uredbe u praksi bilo gotovo nemoguće ispuniti.

Njemačka bez zajedničkog stava u Bruxellesu

Za razliku od energetskog sektora, klimatske organizacije snažno podržavaju Schneiderov stav.

Njemačka udruga za zaštitu okoliša (DUH) upozorava da brojni operateri naftne i plinske infrastrukture još uvijek ne prijavljuju sve emisije metana te traži stroži nadzor i dosljednu provedbu uredbe.

Budući da dvije ključne njemačke ministrice i ministri nisu uspjeli postići dogovor, ministrica gospodarstva Reiche na sastanku ministara energetike EU-a u Bruxellesu neće predstavljati jedinstveno stajalište Berlina.

Njemačka će zbog unutarnjih nesuglasica dati tzv. 'German Vote', što znači da neće zauzeti jasan nacionalni stav, dok će ministrica pokušati pitanje otvoriti i u razgovoru s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.