U prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja hidroelektrana bila je niža za 29 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Pritom je vrijednost dotoka - vode koja pokreće elektrane - bila 23 posto niža od planirane, dok je ostvarena potrošnja bila četiri posto viša od plana i to ponajprije zbog vrlo hladne zime te dugog i iznadprosječno toplog ljeta.

Uvjeti za ostvarenje prosječne godišnje proizvodnje stvorili su se u rujnu zahvaljujući jakim kišama, kažu za tportal u HEP-u i dodaju kako je u prvih osam mjeseci ove godine proizvodnjom hidroelektrana pokriveno 34 posto potrošnje HEP-ovih kupaca.

'Važno je istaknuti da je u razdoblju od prvih osam mjeseci prošle godine proizvodnja hidroelektrana bila viša za 16 posto od prosječne hidrološke godine', ilustriraju u HEP-u to kako je bilo i gorih godina za proizvodnju. 

Proizvodnjom električne energije iz vlastitih izvora u Hrvatskoj je pokriveno 70 posto potreba, a ostatak energije nabavljen je kupnjom na tržištu (18 posto) te obaveznim preuzimanjem energije iz obnovljivih izvora (12 posto).

U istom razdoblju ostvarena je ukupna prodaja na inozemnom tržištu u iznosu od dva teravata (što uključuje prodaju kupcima izvan Hrvatske te prodaju na veleprodajnom tržištu).

Budući da se najveći dio električne energije iz uvoza nabavlja na godišnjoj, kvartalnoj i mjesečnoj razini, HEP je na vrijeme osigurao dovoljne količine električne energije te nije bio znatno izložen visokoj volatilnosti na spot tržištu.

'Rujanske su kiše najviše doprinijele povećanju raspoložive vode za hidroelektrane u kontinentalnom i gorskom dijelu Hrvatske. To je omogućilo povećanje satne proizvodnje hidroelektrana za oko 300 MWh u odnosu na proizvodnju u kolovozu, za koliko je i smanjen uvoz električne energije', zaključuju.