'Povećanje cijena hrane postalo je drugo najčešće percipirano izravno iskustvo klimatskih promjena – odmah nakon ekstremnih vrućina', navodi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters.

Studija nastala u suradnji Europske centralne banke (ECB), britanskih neprofitnih organizacija Jedinica za energetsku i klimatsku inteligenciju (ECIU) i Zaklada za hranu te Superračunalnog centra u Barceloni i Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.

Autori su analizirali više od 30 slučajeva dramatičnog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda izazvanih ekstremnim vremenskim prilikama. Među njima se ističu rekordne suše u Kaliforniji i Španjolskoj, koje su 2022. i 2023. uzrokovale rast cijena povrća i maslinova ulja za 50 do 80 posto, dok je u Aziji cijena korejskog kupusa skočila čak 70 posto zbog vala vrućine.

Globalna tržišta pod pritiskom: Čokolada i kava luksuz?

Ekstremne vremenske nepogode više ne pogađaju samo lokalne zajednice, već i globalna tržišta. U veljači 2024. neviđeni toplinski val i dugotrajna suša pogodili su Ganu i Obalu Bjelokosti, dvije zemlje koje proizvode 60 posto svjetskog kakaa. Rezultat? Globalna cijena porasla mu je za čak 300 posto u samo nekoliko mjeseci.

'Takvi poremećaji na međunarodnim tržištima znače da rast cijena mogu osjetiti potrošači i u regijama koje nisu izravno pogođene ekstremnim vremenskim uvjetima', stoji u studiji.

Slična situacija zabilježena je i s kavom – vrućine i suša u Vijetnamu i Brazilu dovele su do velikih oscilacija na svjetskom tržištu, prijeteći stabilnosti opskrbnih lanaca.

Glad, bolesti, inflacija i politička nestabilnost

Autori upozoravaju da klimatski uvjetovan rast cijena hrane nije samo ekonomski problem, već i potencijalni okidač za niz dubokih društvenih posljedica – od prehrambene nesigurnosti i bolesti do političkih prevrata.

'Neravnomjeran učinak poskupljenja hrane samo će produbiti nejednakosti. Dok kućanstva s niskim prihodima u SAD-u troše 33 posto prihoda na hranu, ona s najvišim primanjima izdvajaju tek osam posto', navode autori.

Nutritivno bogate namirnice poput voća i povrća postaju sve teže dostupne, što vodi do nezdravijih prehrambenih obrazaca i povećava rizik od kroničnih bolesti – od dijabetesa do kardiovaskularnih problema. Utjecaj se osjeća i na mentalno zdravlje, posebno kod djece i trudnica.

Više cijene hrane ubrzavaju opću inflaciju i kompliciraju rad središnjih banaka, što posebno pogađa zemlje u razvoju, u kojima hrana ima veći udio u potrošačkoj košarici. 'Svjedočimo sve većem riziku da vremenski ekstremi učine stabilnost cijena nemogućom zadaćom za monetarne vlasti', napominju autori.

Povijest nas uči da rast cijena hrane često prethodi velikim društvenim nemirima. 'Jasna je veza između povećanja cijena hrane i valova nezadovoljstva – od Francuske revolucije do Arapskog proljeća.' Nedavna analiza pokazuje i da visoka inflacija izravno utječe na ishod izbora. 'Inflacija je umanjila podršku vladajućima u SAD-u 2024. te pogurala ekstremističke opcije u Europi od 1948. nadalje.'

Što učiniti? Znanost ima odgovore, ali rješenja nisu laka

Glavna poluga za smanjenje rizika ostaje ograničavanje klimatskih promjena: 'Bez hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, rast neviđenih klimatskih ekstrema postat će pravilo, ne iznimka, a s njima i poremećaji u proizvodnji hrane', naglašava se.

No, čak i uz najbolje napore, dio zagrijavanja planeta je neizbježan. Zbog toga su nužna ulaganja u znanstvena istraživanja, rane sustave upozorenja i pametne politike. 'Sezonske i višegodišnje klimatske prognoze mogu služiti kao dragocjena rana upozorenja za proizvođače i vlade da bi na vrijeme zaštitili proizvodnju i ublažili skokove cijena', navodi studija.

Ključne prilagodbe uključuju otporniju poljoprivredu (promjene kultura, navodnjavanje), ali i društvene sigurnosne mreže: 'Osnaživanje kućanstava pomoću indeksiranih socijalnih programa i nutritivnih sigurnosnih mreža moglo bi biti najefikasniji način suzbijanja rizika od inflacije uzrokovane klimom', istaknuto je u analizi.

'Bez sustavnih politika koje podržavaju otpornost poljoprivrede i ranjivih kućanstava, rast cijena hrane može postati detonator za širi društveni kolaps', upozoravaju autori studije.

Ovo je tek početak

Ako temperature nastave rasti kao dosad – a trenutni scenariji predviđaju zagrijavanje od 2,2 do 3,4 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća – ekstremni vremenski uvjeti i rast cijena hrane više neće biti iznimka, već pravilo.

'S obzirom na aktualne politike, novi temperaturni rekordi i klimatski ekstremi postat će sve češći. To znači da će i poremećaji u opskrbi hranom i društveni rizici biti sve učestaliji', zaključuju autori.