TOP 10

Ovo su najbolji gradovi za život: Dogodila se velika smjena na vrhu

18.06.2025 u 07:16

Bionic
Reading

Nakon tri godine dominacije, austrijski Beč više nije broj jedan na ljestvici najpoželjnijih gradova za život. Titulu mu je preoteo ‘divni, divni Kopenhagen’, koji je prema izvješću Economist Intelligence Unita (EIU) za 2025. godinu proglašen najboljim gradom za život na svijetu

U konkurenciji 173 grada diljem svijeta, danska metropola osvojila je savršene ocjene za stabilnost, obrazovanje i infrastrukturu, što joj je omogućilo uspon na vrh prestižne ljestvice.

Pad Beča zbog sigurnosnih problema

Austrijski glavni grad, koji je godinama slovio kao idealno mjesto za život, ovoga puta pao je na drugo mjesto zbog značajnog pada u kategoriji stabilnosti. Iako je Beč zadržao visoke ocjene u ostalim segmentima, ocjena stabilnosti pala je nakon nekoliko incidenata, uključujući prijetnju bombom tijekom koncerta Taylor Swift prošlog ljeta, zbog čega je događaj otkazan.

‘Pritisak na stabilnost doveo je do toga da Beč izgubi svoju poziciju najpoželjnijeg grada nakon tri godine na vrhu’, izjavila je Barsali Bhattacharyya, zamjenica direktorice industrije u EIU-u.

Najpoželjnijih gradovi za život u 2025.

 

  1. Kopenhagen, Danska
  2. Beč, Austrija
  3. Zürich, Švicarska
  4. Melbourne, Australija
  5. Ženeva, Švicarska
  6. Sydney, Australija
  7. Osaka, Japan
  8. Auckland, Novi Zeland
  9. Adelaide, Australija
  10. Vancouver, Kanada

Beč drugo mjesto dijeli sa švicarskim Zürichom, dok su Melbourne i Ženeva zadržali svoje pozicije u vrhu, na četvrtom, odnosno petom mjestu.

Australci i dalje među elitom, Kanada gubi pozicije

Australski gradovi već tradicionalno dominiraju ovom ljestvicom, a ove godine čak tri njihova grada nalaze se među deset najboljih – Melbourne, Sydney i Adelaide. Najveći pomak ostvario je Sydney koji je skočio s dijeljenog sedmog na šesto mjesto.

Za razliku od Australije, Kanada je ove godine doživjela osjetan pad. Calgary, koji je prošle godine bio peti, pao je na 18. mjesto, dok je Toronto s 12. skliznuo na 16. poziciju. Glavni razlog su pogoršane ocjene u zdravstvenoj skrbi, posebice zbog manjka medicinskog osoblja i dugih lista čekanja.

‘To zapravo odražava realnost dugih čekanja na liječničke preglede’, pojasnila je Bhattacharyya. ‘Nedostatak osoblja dodatno opterećuje kanadski zdravstveni sustav.’

Američki gradovi srednje veličine nadmašuju metropole

Najviše rangirani američki grad je Honolulu, koji je zauzeo 23. mjesto. Velike američke metropole, poput New Yorka i Los Angelesa, ponovno nisu uspjele ući u sam vrh.

‘Manji i srednje veliki gradovi u SAD-u bilježe bolje rezultate jer nemaju tako velik pritisak na infrastrukturu i javne usluge’, objasnila je Bhattacharyya.

Nemiri i dezinformacije pogurali britanske gradove prema dnu

Ni gradovi iz Ujedinjenog Kraljevstva nisu prošli najbolje. London, Manchester i Edinburgh zabilježili su pad u kategoriji stabilnosti, ponajprije zbog prošlogodišnjih nemira izazvanih dezinformacijama u vezi s imigracijom i nasiljem.

London je pao s 45. na 54. mjesto, Manchester s 43. na 52., a Edinburgh sa 59. na 64. poziciju.

Bhattacharyya je upozorila kako su, osim zapadne Europe, pad stabilnosti zabilježili i gradovi u Aziji, posebno u Indiji i Tajvanu, gdje se povećao strah od mogućih vojnih sukoba.

Napredak gradova iz Bliskog istoka i jugoistočne Azije

Nasuprot tomu, pojedini gradovi iz Bliskog istoka i Azije ostvarili su znatan napredak. Saudijski Al Khobar skočio je s 148. na 135. mjesto, zahvaljujući ulaganju u zdravstvo i obrazovanje u sklopu nacionalnog plana ‘Vizija 2030’.

Pozitivan primjer je i Jakarta, koja se popela za deset mjesta i sada zauzima 132. poziciju, uglavnom zbog poboljšane stabilnosti.

Na dnu ljestvice bez iznenađenja

Dno ljestvice ostalo je gotovo nepromijenjeno. Damask u Siriji ponovno je proglašen najmanje poželjnim gradom za život, šest mjeseci nakon pada bivšeg predsjednika Bashara al-Assada. Neposredno iznad njega nalaze se Tripoli (Libija), Dhaka (Bangladeš), Karachi (Pakistan) i Alžir (Alžir).

Bhattacharyya je naglasila da su prošle godine globalni pokazatelji kvalitete života zabilježili blagi rast, ali 2025. godina nije nastavila tim trendom.

‘Razlog su padovi u kategoriji stabilnosti. Iako se bilježe pomaci u zdravstvu i obrazovanju, posebice na Bliskom istoku, to nije bilo dovoljno da kompenzira šire sigurnosne izazove’, zaključila je.