ina, kraš, agrokor...

Ovo je deset događaja koji su obilježili poslovnu 2019.

27.12.2019 u 20:02

Bionic
Reading

Kriza brodogradilišta, transformiranje Agrokora u grupu Fortenova i preuzimanje Kraša samo su neka od gospodarskih događanja koja su obilježila godinu na izmaku. Izabrali smo njih deset po kojima ćemo pamtiti 2019.

Nakon godina pada pa stagnacije hrvatska ekonomija konačno je uhvatila trend rasta.

Solidan gospodarski rast i dizanje kreditnog rejtinga

Početkom godine doznali smo kako je u 2018. gospodarstvo poraslo 2,6 posto u odnosu na godinu prije. Sličnim tempom se nastavilo i u 2019. Prema zadnjim podacima za treći kvartal, BDP je na godišnjoj razini porastao 2,9 posto.

Za gospodarski uzlet dobili smo nagradu kreditnih agencija u vidu dizanja rejtinga. Standard & Poor's povisio nam je rejting uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju. Mjesec kasnije, u travnju, agencija Moody's potvrdila je špekulativni rejting Hrvatske, ali i poboljšala prognozu iz stabilne u pozitivnu. U lipnju je Fitch podigao rejting za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti u investicijsku kategoriju, uz pozitivne izglede.

Poboljšanje kreditnog rejtinga i povoljno stanje na međunarodnim tržištima pozitivno su utjecali na cijenu zaduživanja države. Tako je u kolovozu Ministarstvo financija prodalo 81 milijun kuna i 32 milijuna eura vrijedne trezorske zapise, pri čemu se eursko izdanje prvi put plasiralo uz negativnu kamatnu stopu.

U studenom je izdana obveznica u iznosu od 11 milijardi kuna, a to zaduženje ostvareno je po najpovoljnijim uvjetima u povijesti.

Nastavak porezne reforme

S prvim danom 2019. na snagu je stupilo devet zakona iz trećeg kruga porezne reforme, a koji su uz ostalo donijeli nižu stopu PDV-a na meso, voće i povrće, jaja i pelene, proširenje porezne osnovice za oporezivanje dohotka stopom od 24 posto, ukidanje doprinosa na plaću za zapošljavanje i zaštitu na radu itd.

Uslijedio je četvrti krug porezne reforme, unutar kojeg uz ostalo opća stopa PDV-a ostaje na 25 posto, dok će se snižena stopa od 13 posto od početka 2020. primjenjivati za jela i slastice u i izvan ugostiteljskih objekata, a osnovni osobni odbitak povećati na 4000 kuna. Četvrti krug porezne reforme, prema tvrdnjama iz Vlade, trebao bi donijeti porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna.

Propast Uljanika

Desetljećima je brodogradnja živjela zahvaljujući izdašnoj državnoj pomoći. Prema nekim procjenama, u zadnjih 25 godina potrošeno je čak 30 milijardi kuna javnog novca. I opet nije bilo dovoljno. Kriza je počela u 2018., kad radnicima nisu isplaćene plaće. Agonija se nastavila u ovoj godini te su pulski Uljanik i riječki 3. maj mjesecima plesali na rubu stečaja.

Kao spasitelj se pojavio Brodosplit Tomislava Debeljaka, ali je Vlada krajem ožujka objavila da ne može podržati predloženo restrukturiranje Uljanik grupe jer bi ono značilo veliku financijsku izloženost države.

Zatim se pojavila mogućnost da Uljanik i 3. maj preuzme kineski koncern China Shipbuilding Industry Corporation, no i taj je pokušaj propao. Uslijedio je niz sudskih ročišta, da bi u svibnju sud otvorio stečaj nad Uljanikom.

Stečajna upraviteljica Marija Ružić predložila je očuvanje brodogradnje u Puli, i to putem tvrtke kćeri Uljanik brodogradnja 1856, na koju bi se prenijele koncesija i gradnja brodova. Skupština vjerovnika na kojoj su se oni trebali očitovati o tome odgođena je za 22. siječnja iduće godine.

Riječki 3. maj, zdraviji dio nekadašnje Uljanik grupe, izbjegao je stečaj nakon što je Vlada dala državno jamstvo za kredit od 26 milijuna eura za dovršetak jednog broda, a potom i HBOR-ov kredit od 150 milijuna za pokretanje proizvodnje.

Fortenova naslijedila Agrokor

Početkom travnja s radom je započela Fortenova, kompanija nasljednica Agrokora. Njezine tri glavne uzdanice su Konzum, Mercator i Tisak.

U rujnu je Privremeno vjerovničko vijeće prihvatilo aranžman kojim će se refinancirati ključni, roll-up kredit iz lipnja 2017., da bi zatim bila izdana obveznica u iznosu od 1,157 milijardi eura.

Listopad je obilježio odlazak Irene Weber s mjesta izvršne direktorice, da bi u prosincu stigla vijest da je slovenska regulatorna agencija AVK privremeno oduzela Agrokoru dionice Mercatora. Uprava se žalila na to rješenje i sad se čeka odluka slovenskog suda.

Bitka za Kraš

Najvažniji događaj na tržištu kapitala u 2019. preuzimanje je Kraša koji je dobio novog vlasnika – Mesnu industriju Braća Pivac. Takmac im je bila tvrtka Kappa Star u vlasništvu srbijanskog poduzetnika Nebojše Šaranovića. Nakon višemjesečne borbe Pivci su zavladali tvrtkom dok Šaranović trenutno drži oko 30 posto udjela u vlasništvu.

Dionice najveće domaće konditorske tvrtke braća Pivac počela su kupovati još prije deset godina. Na kraju su od radnika, okupljenih u tvrtku Kraš ESOP, otkupili 18,4 posto dionica, što ih je koštalo gotovo 240 milijuna kuna.

Preuzimanjem Kraša, braća Pivac svrstala su se uz bok najvećim prehrambenim tvrtkama kao što su Podravka, Atlantic grupa, Vindija i Fortenova. Pivci sada upravljaju Mesnom industrijom Braća Pivac, PPK-om Karlovac, Vajdom iz Čakovca, Krašem te tvrtkom Sol Tourism, a one zajedno godišnje uprihode više od tri milijarde kuna i imaju oko 3500 zaposlenih. Kako su Pivci izgradili svoje poslovno carstvo, možete pročitati ovdje.

Zahuktala se gradnja Pelješkog mosta

  • +5
Pelješki most Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatske ceste

Kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation zasad nema problema u gradnji Pelješkog mosta. U pogonima u Kini završena je izrada prvog segmenta čelične rasponske konstrukcije.

Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, a prvih 30 segmenata iz Kine za Hrvatsku kreće sredinom siječnja sljedeće godine.

Ranije ove godine u morsko dno zabijeni su piloti, njih 139, koji će nositi konstrukciju budućeg mosta. Na samom gradilištu radi oko 400 ljudi, tridesetak bagera, kamiona i radnih strojeva, dok je na moru 21 plovilo - dizalice, brodovi za prijevoz elemenata mosta te trajekti, remorkeri i betonare.

Prva nova dionica pruge nakon više od pola stoljeća

Sredinom prosinca premijer Andrej Plenković otvorio je novoizgrađenu prugu Sv. Ivan Žabno – Gradec dugu 12,2 kilometra. Ono što je čini posebnom je da je to prva pruga u Hrvatskoj izgrađena nakon 52 godine. Za to je bilo potrebno 258 milijuna kuna, sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj te iz Kohezijskog fonda.

Ako je vjerovati ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, na tome se neće stati. U obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine bit će uloženo, najavio je on, oko 3,5 milijardi eura. U sklopu toga bi se izgradila nova nizinska pruga od Rijeke do Zagreba.

Kriza u Đuri Đakoviću

Prije dvije godine Đuro Đaković bio je stabiliziran i spreman za dokapitalizaciju, no danas, na pragu 2020., tvrtka je blizu stečaja. Nema novca za plaće, a računi su blokirani na iznos duga od 100 milijuna kuna.

Vlada je obećala pomoći državnim jamstvom kako bi se podigao kredit od 150 milijuna kuna. Time će se do 17. siječnja 2020. deblokirati poslovni računi, kada i zakonski tvrtka mora pokrenuti stečajni postupak.

Nakon toga, najavio je ministar gospodarstva Đuro Horvat, slijedi temeljito restrukturiranje.

Krenula gradnja plutajućeg LNG terminala na Krku

Vlada je početkom godine donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Europska komisija za izgradnju je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 101,4 milijuna eura jer je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.

Iz državnog proračuna za realizaciju prve faze izgradnje LNG terminala osigurat će se 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini.

Sama gradnja krenula je u proljeće, a ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu u travnju je dala mađarska vlada.

Ina konačno ide u modernizaciju Rafinerije nafte Rijeka

Sredinom prosinca Ina je potpisala ugovor o izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka. Vrijednost ugovora je viša od 3,3 milijarde kuna, a cijela investicija u projekt iznosi oko četiri milijarde kuna. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u povijesti kompanije.

Radovi na novom postrojenju trebali bi ubrzo početi, a puštanje u rad planirano je za 2023. Izvođač je talijanska kompanija KT – Kinetics Technology.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Davor Gobac, Boris Vujčić, Sunčana Glavak, Renato Petek…