posljedice pandemije

Otvoreno o gospodarskoj krizi: Očekuje li Hrvatsku val nezaposlenosti?

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 17.06.2020 23:18
  • Objavljeno 17.06.2020 u 23:18
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HRT

Gotovo 155.000 nezaposlenih bilježi Zavod za zapošljavanje. Nakon vala otkaza zbog koronavirusa od po 1000 dnevno, u lipnju se stanje ipak stabiliziralo. Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, izjavio je u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' da je koronakriza utjecala na ekonomiju u cijelom svijetu

'Svaka država je tražila neki svoj modalitet borbe s koronakrizom, borbe na tržištu rada i borbe na očuvanju ekonomije u cijelosti, s posljedicom na tržištu rada odnosno očuvanja radnih mjesta. Mi smo odreagirali vrlo brzo, ažurno i kvalitetno. Ono što nas zadovoljava u ovoj krizi je što od početka petog mjeseca imamo pozitivne pokazatelje na strani zaposlenosti. U mjesec i pol dana povećali smo broj zaposlenih za oko 19.000. Očito gospodarstvenici i poduzetnici osjete da se poslovna aktivnost događa', kazao je Aladrović na HRT-u.

Smatra da ovo nije kraj krize, bez obzira što se epidemiološka situacija popravila. Napominje da Vlada i dalje ima mjere s kojima će se boriti.

'Mjere za očuvanje radnih mjesta polučile su svoj rezultat, međutim one su bile komplementarne s čitavim nizom drugih mjera iz sfere porezne politike, drugih ministarstava koji se tiču ekonomskih resora. Zasad smo pokazali otpornost i da se znamo boriti s krizom. U sljedećem razdoblju trebamo i dalje na dnevnoj bazi pratiti po sektorima što se događa s nezaposlenosti i zaposlenosti. To je ono što ćemo činiti cijelo vrijeme a to će čekati i novu vladu nakon izbora', dodao je.

Davorko Vidović, Restart koalicija (SDP), kaže da još uvijek ne znamo kakve će posljedice koronakriza ostaviti na gospodarstvo. Zabrinjavajućim smatra podatak da je oko 600.000 radnika bilo pod mjerama za očuvanje radnih mjesta.

  • +5
  • +2

Turisti u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Srecko Niketic/PIXSELL

'To znači da su se bili stekli uvjeti za te tvrtke koje zapošljavaju te ljude da dobiju potpore. Ako pretpostavimo da je 200.000 bilo neopravdano, još uvijek je to veliki broj ljudi koji je bio direktno pod udarom koronakrize', izjavio je i dodao kako smatra da će se rast nezaposlenosti dogoditi bez obzira na spomenuti trend te da nije isključeno da se dogodi i drugi val krize.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da se jako malo zna o budućnosti i kako planirati dalje.

'Tek smo izašli iz krize. Nastojali smo uz pomoć vladinim mjera sačuvati radnu snagu. Mjesec dana nakon krize teško je reći tko će biti gubitnik, a tko će biti pobjednik nakon koronakrize. Ne znamo hoće li biti drugog vala. Imamo puno upitnika, a nemamo odgovora na njih', kazao je.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da je teško danas reći kakva je perspektiva radnika u Hrvatskoj.

'Hrvatska je 2013. ušla u EU. Tržište rada je isto važno kao i tržište roba i usluga. Ali se tržište rada nije doživjelo od ulaska u EU kao nešto što je važno, nešto čemu se treba prilagoditi u odnosu na ostale države EU-a, prvenstveno one bogatije od nas, dodao je. Zamislite da smo Vladu prije godinu dana tražili da subvencionira podizanje plaće za 50% s jednom milijardom kuna. Koliko radnika bi ostalo u Hrvatskoj, više nego što ih je otišlo', upitao je.

Nastavio je rekavši da se Vladi može priznati jedino da je brzo donijela mjere u doba koronakrize, ali da su one donijete u dogovoru samo s jednim socijalnim partnerom.

'Krajem veljače svi smo znali da će koronavirus doći u Hrvatsku. Mogli smo od 15. veljače do 1. travnja doista razgovarati, kao što smo razgovarali zadnjih 20-ak dana. Garantiram da bi 9 milijardi kuna puno kvalitetnije iskoristili', kaže Novosel.

Aladrović je odgovorio da nije dobio konkretne parametre što se to točno pogriješilo, niti što bi konkretno socijalni partneri učinili.

'Ako se vraćamo u povijest onda moramo biti svjesni da je mobilnost radne snage jedna od temeljnih sloboda unutar EU-a. Također moramo biti svjesni da je prosječna plaća oko 1.100 kuna veća nego u 2016. godini', kazao je.

Ekonomski pokazatelji govore da smo išli u dobrom smjeru, rekao je Aladrović i spomenuo da je podignuta minimalna plaća. Bitnim pitanjem smatra "kako pozitivne trendove ostaviti u srednjem i dugom roku".

Smatra da bi trebali što efikasnije iskoristiti 10, 12 milijardi eura, koje će doći iz Europske komisije.

'Možda i nije najbitnija informacija koji će biti pad BDP-a, koliko će se on kretati, već koliko ćemo mi brzo krenuti u pozitivnom smjeru i koliko ćemo brzo izaći iz krize te koje ćemo industrije iskoristiti za izlazak iz krize da se dugoročno ne dovedemo u sličnu situaciju', kazao je Aladrović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!