Stranka je zatražila i da se o navedenom obavijesti i javnost, te da HNB objavi podatke o iznosima transfera u inozemstvo temeljem forward ugovora te njihov utjecaj na raspoloživi dohodak, kao i razlike u kreditnoj sposobnosti dužnika danas i prilikom uzimanja kredita.

Naime, nakon što je u siječnju okupio stručnjake, političare i zainteresiranu javnost te održao okrugli stol u Hrvatskom saboru 'Moguća rješenja problema kredita u švicarskim francima', ORaH-ova radna skupina izradila je i mogući prijedlog rješenja. Stranka je stoga pozivala sve strane u pregovorima da preuzmu svoj dio odgovornosti.

Za riješavanje problema franka predlažu:

1) Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za 'Slučaj Franak', potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.

2) Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.

3) Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20%, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika važno je da se sve banke usuglase za prihvaćanje jednakog pravednog tečaja za konverzije.

4) Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodjele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.

5) Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.

6) Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dio naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.

'Pozivamo sve strane u pregovorima da razmotre ovaj prijedlog jer bi njegovim prihvaćanjem ostvarili društvenu, ali i dugoročnu, direktnu ekonomsku koristi te indirektnu korist stvaranja stabilnog financijskog sustava. Rješenje koje dovodi do uredne otplate kredita ima višestruke koristi, za banke, za korisnike kredita, ali i za državu u cjelini. Ovaj prijedlog rješava pitanje preplaćenih kamata koje potražuju dužnici, a podrazumijeva odustajanje dužnika od obeštećenja. Sporazum ne prejudicira zahtjev dužnika vezano za tvrdnje o nezakonitom ugovaranju valutne klauzule švicarskog franka. Oni dužnici koji ne pristanu na ovakav dogovor zadržavaju mogućnost sudskim putem ostvariti svoja prava što neće povećavati sistemski rizik ukoliko to budu sporadični slučajevi. Navedeni koraci za rješenje problema opisani su u točkama od 1. do 6. i predstavljaju hodogram na temelju kojega banke trebaju u primjerenom roku svojim klijentima pojedinačno ponuditi potpisivanje sporazuma', zaključuju u ORaH-u.