STRUČNJACI SUGLASNI

Od poreza na banke više štete nego koristi

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 13.08.2010 14:50
  • Objavljeno 13.08.2010 u 14:32
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Srđan Vrančić/Cropix

Ideja uvođenja poreza na banke, radi stabiliziranja proračunskog deficita, nije naišla na odobravanje u ekonomskim krugovima. Domaći ekonomski analitičari uglavnom dijele mišljenje guvernera Rohatinskog, koji je upozorio da bi zbog dodatnog oporezivanja banaka vjerojatno porasle kamatne stope što bi pogodilo i građane i poduzetnike

Stručnjaci smatraju da bi se uvođenjem nameta na banke postigao jednokratni pozitivni efekt na prihodnoj strani proračuna, ali bi takva mjera, s druge strane, izazvala brojne negativne efekte - od rasta kamatnih stopa do povlačenja kapitala iz Hrvatske.

'Mogućih negativnih efekata je mnogo, a svi se u konačnici svode na usporavanje izlaska iz recesije', ističe financijski analitičar Velimir Šonje, navodeći da bi porez na banke mogao dovesti do zaustavljanja pada kamatnih stopa, slabije dostupnosti kredita i pogoršanja kvalitete aktive banaka zbog prelaza najkvalitetnijih klijenata na izravno poslovanje s inozemnim institucijama.

Šonje naglašava da je mađarska vlada jedina koja je uvela ovaj tip poreza te da je zbog toga doživjela brojne stručne i političke kritike, uključujući i kritike od vlastite centralne banke.

Podsjeća da dodatno oporezivanje banka u SAD-u i Europskoj uniji nije razmatrano kao novi porez za punjenje proračuna, nego kao premija osiguranja za punjenje posebnog fonda koji bi akumulirao sredstva za pomoć posrnulim bankama u nekim sljedećim kriznim situacijama.

'Mađari su jedini tu ideju pretvorili u klasični porez čime su de facto narušili integritet poreznog sustava jer sada proizlazi da država kadgod zaželi može predložiti oporezivanje bilance bilo kojeg gospodarskog subjekta ili gospodarske grane, što je uistinu porezni novitet', pojašnjava Šonje.

Prema ideji uvođenja nameta na banke kritičan je i Branko Grčić, ekonomski analitičar SDP-a. 'Ne vjerujem da će država uvesti porez na banke jer one imaju preveliki značaj u servisiranju obveza i reprogramiranju dugova', skeptičan je Grčić. Dodaje da bi i kad bi se posegnulo za takvom mjerom, banke učinile sve da troškove preliju na građane i poduzeća koji se zadužuju kod njih.

Umjesto toga, smatra Grčić, u Hrvatskoj bi trebalo promijeniti porezni sustav tako da se ravnomjernije rasporedi teret oporezivanja jer su trenutno znatno jače opterećeni rad i plaće, dok su kapital i imovina praktički izvan sustava oporezivanja.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka tvrdi da bi bilo kakvi dodatni porezi na banke negativno utjecali na njihove kapacitete kreditiranja, osobito na plasmane u segmentu malih i srednjih poduzeća. Posebno ističe da u Hrvatskoj, za razliku od brojnih europskih zemalja, država nije trebala pomagati bankama da prebrode financijsku krizu.

Protiv uvođenja nameta na banke je i Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar splitske banke SG, koji smatra da bi to neminovno dovelo do zaoštravanja kreditnih uvjeta banaka.

Šantić smatra da se vlada kod izrade rebalansa proračuna prvenstveno treba orijentirati prema smanjivanju rashoda u javnom sektoru, a ne krpati budžet podizanjem ili nametanjem novih poreza.

Sličnog mišljenja je i Šonje. 'Naš se državni proračun u ovoj situaciji ne mora posve uravnotežiti, određeni se deficit može tolerirati, puno je važnije provesti fiskalne reforme (smanjenje subvencija i sl.). To je moguće provesti bez uvođenja novih poreza na temelju dugoročnog programa reforme javnog sektora' uvjeren je Šonje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi