u lipnju

Nove brojke otkrivaju koliko i kako štedimo, a evo što analitičari predviđaju o kamatnim stopama

  • Autor: Bi. S. / Hina
  • Zadnja izmjena 07.08.2019 08:03
  • Objavljeno 07.08.2019 u 06:48
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Elvir Tabaković/Cropix

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, nastavili su rasti i na mjesečnoj i na godišnjoj razini premašivši na kraju lipnja 290 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB)

U odnosu na svibanj ti su depoziti veći za 2,2 milijarde kuna ili 0,8 posto, dok su u odnosu na kraj lipnja 2018. godine veći za gotovo 14,3 milijarde kuna ili 5,2 posto.

Kao i u svibnju, rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini isključivo je rezultat rasta depozitnog novca koji predstavlja novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja. On je dosegnuo povijesno najvišu nominalnu vrijednost veću od 96,4 milijarde kuna, čineći 33 posto ukupnih depozita.

Samo na mjesečnoj razni depozitni novac veći je za 2,3 milijarde kuna ili 2,4 posto, dok je u odnosu na stanje na kraju lipnja 2018. godine porast iznosio 14,6 milijardi kuna. Tako je nastavljen snažan rast po dvoznamenkastim stopama koji uz manja odstupanja traje od početka 2015. godine.

U istom razdoblju rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima, a analitičari Reiffeisenbank Austria (RBA) smatraju da je to rezultat niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva u najlikvidnije oblike depozita.

Za razliku od depozitnog novca, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini blago pali. Uz pad od 66 milijuna kuna (-0,03 posto) na mjesečnoj te 322 milijuna kuna ili 0,2 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su se krajem lipnja spustili na 193,7 milijardi kuna.

Iako su stope pada usporile, ostaje činjenica da je stanje oročenih i štednih depozita krajem prve polovice ove godine na najnižoj razini od lipnja 2014. godine, primjećuju RBA-ovi analitičari.

Dok se struktura depozita (s obzirom na likvidnost) zamjetno promijenila zadnjih nekoliko godina, primjetno je da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična te i dalje preko 80 posto tih depozita čine valutni depoziti (uglavnom u eurima).

Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva. Naime kao i prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na kućanstva.

Iako su blago porasli u odnosu na svibanj (za 95 milijuna kuna ili 0,1 posto), ukupni valutni depoziti krajem lipnja su sa 158,1 milijardom kuna i dalje na najnižoj vrijednosti od kolovoza 2013. godine.

Pad na godišnjoj razini od 0,2 posto ili 264 milijarde kuna kuna bio bi nešto izraženiji da tečaj kune u odnosu na euro nije blago porastao (za 0,2 posto) pa je kunska protuvrijednost depozita u nominalnim iznosima nešto veća zbog tečajnih razlika, kažu u RBA-u.

Dodaju kako daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka.

'S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje 2019. očekujemo nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni narednih tromjesečja neće se bitnije promijeniti', kažu analitičari RBA-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!