Mirovinska komisija u Njemačkoj predlaže uvođenje dodatnog stupa kapitalizirane mirovinske štednje, koji bi postupno rastao do dva posto ukupnih prihoda pojedinca, s time da bi ga doprinosima podjednako punili radnici i poslodavci
Njemačka razmatra ozbiljnu mirovinsku reformu koja će donijeti brojne promjene. Savezna vlada prikuplja prijedloge s raznih strana, a jedan od njih stiže i od Mirovinske komisije, koja očekuje da će biti prihvaćen njihov prijedlog o kapitaliziranoj mirovinskoj komponenti (Kapitalrente).
"Prema našim projekcijama, takozvani ‘standardni umirovljenik’ mogao bi u prosjeku primati dodatnih 150 eura mjesečno nakon 20-godišnjeg razdoblja akumulacije u kapitaliziranoj shemi, a čak i više od 770 eura nakon 45 godina“, prenosi Fenix-magazin.de riječi članice Mirovinske komisije kojavodi istraživačku jedinicu za mirovinsko osiguranje i održiva financijska tržišta na Sveučilištu u Mannheimu.
vezane vijesti
Dodatni mirovinski stup
U svom izvješću navodi da spomenute brojke predstavljaju stvarne iznose temeljene na razini cijena iz ove godine. Pojam standardnog umirovljenika se, pak, odnosi na osobu koja je 45 godina radila za točno prosječni prihod. Inače, prosječna bruto mirovina takve osobe iznosi 1913,40 eura.
Ključni element prijedloga kojeg Mirovinska komisija predstavlja kancelaru Friedrichu Merzu i ministrici rada Bärbel Bas, dodatni je kapitalizirani stup mirovinske štednje u kojem bi se obvezni mirovinski doprinosi trebali postupno povećavati do dva posto dohotka, što bi se podjednako dijelilo između poslodavaca i radnika.
Taj kapital trebao bi se akumulirati i ulagati, a potencijalni prinosi namijenjeni su povećanju mirovina u budućnosti. No, prijedlog, odnosno 33 preporuke Mirovinske komisije izazvale su podjele u Njemačkoj. Između ostalog, predložena su i brojna ograničenja postupnog i prijevremenog umirovljenja.
Dulji rad
"Komisija preporučuje da se u bliskoj budućnosti poveća dob za odlazak u mirovinu za dugotrajno osigurane osobe sa 63 na 64 godine", navodi se u izvješću uz dodataka da će se nakon toga dobna granica povećavati zajedno s uobičajenom dobi za odlazak u mirovinu, koja se do 2031. godine treba povećati na 67 godina.
Komisija preporuča da se dob za odlazak u mirovinu poveća za pola godine svakog desetljeća nakon toga. Tako bi se, recimo, dijete koje danas ima četiri godine, moglo umiroviti tek kad navrši 70.
