Više od četvrtine svih dijagnoza raka u Europi povezano je s pušenjem, čime je konzumacija duhana i dalje vodeći uzročnik karcinoma na Starom kontinentu. Spomenuta statistika iznesena je na nedavnom sastanku u Europskom parlamentu gdje su eurozastupnici raspravljali o posljednjim istraživanjima o smanjenju štete od pušenja i alternativnim nikotinskim proizvodima.

Diskusiju je organizirao The Parliament, magazin specijaliziran za teme o Europskoj uniji, u suradnji s talijanskim institutom Bruno Leoni, grčkom neprofitnom organizacijom European Expression te Hrvatskom mrežom za suvremenu biomedicinu i zdravstvo. Iz Hrvatske su na sastanku su sudjelovali zastupnici Tomislav Sokol i Valter Flego te dr. Pero Hrabač s Medicinskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.

Europarlamentarcima su na sastanku prezentirani jasni benefiti strategije prevencije pušenja uz pomoć proizvoda nove kategorije, no i zastupnici te znanstvenici su istaknuli kako su i dalje potrebne dodatne regulacije kako bi se spriječila konzumacija alternativnih nikotinskih proizvoda kod mlađih generacija.

„Prihvaćanjem proizvoda manje štetnosti nudimo pušačima izlaz od cigareta. Alternativni proizvodi omogućuju pušačima da na manje štetan način zadovolje svoju potrebu za nikotinom, bez da se izlože koktelu toksina koji dolazi s pušenjem klasičnih cigareta“, kazala je češka zastupnica Radka Maxová iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata.

Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol i njegov kolega iz Europske pučke strane talijanski zastupnik Aldo Patriciello i složili su se da se sve moguće alternative moraju proučavati kako bi se utvrdio manje štetan utjecaj od pušenja. Hrvatski zastupnik Flego, Renew Europe, je pak napomenuo kako nas je pandemija naučila da prilikom izrade zakona moramo u obzir uzeti znanstvene činjenice.

Dr. Pero Hrabač s Medicinskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu se nadovezao na temu i usmjerio pažnju na studiju „Nicotine without smoke: Tobacco harm reduction“ koju je objavio britanski Royal College of Physicians. Izvješće je pokazalo da opasnost po zdravlje koja proizlazi iz dugotrajnog udisanja dima iz e-cigareta, na temelju danas dostupnih dokaza, vjerojatno neće premašiti pet posto štete od pušenja duhana.

Hrabač je također skrenuo pozornost na nedavno nadopunjeni Cochrane osvrt o e-cigaretama. Radi se o organizaciji čija istraživanja slove kao „zlatni standard“ te predstavljaju meta-analizu dostupnih kvalitetnih istraživanja, a u ovom konkretnom slučaju je obrađeno više od 78 studija s više od 22.000 ispitanika.

Osvrt je s "velikom sigurnošću" zaključio da je vjerojatnije da će ljudi prestati pušiti na najmanje šest mjeseci ako koriste nikotinske e-cigarete ili vape uređaje nego ako upotrebljavaju nikotinske nadomjesne terapije, kao što su flasteri i žvakaće gume. Dokazi također upućuju na to da su nikotinske e-cigarete dovele do viših stopa odvikavanja od e-cigareta bez nikotina

No, znanstvenike i udruge zabrinula je široko raširena percepcija da nikotin uzrokuje rak. Naime, iako nikotin izaziva ovisnost, on je u pravilu bezopasan jer skoro pa sav štetan utjecaj od pušenja dolazi od toksina u dimu cigarete. Stoga su se svi složili kako je potrebno educirati javnost i ponuditi im potpune informacije kako bi mogli lakše donijeti odluku.

Heino Stöver, profesor društveno-znanstvenih istraživanja o ovisnosti na Sveučilištu u Frankfurtu, osvrnuo se potom na trenutnu situaciju u Njemačkoj gdje je malo poduzeto kako bi se smanjio relativno visok udio pušača. Naveo je da zemlja ima vrlo visoku prevalenciju pušenja (nešto više od 35 posto odrasle populacije) te procjenjuje da troškovi kontinuiranog pušenja koštaju njemačko gospodarstvo čak 100 milijardi eura godišnje.

Problem je što su cigarete dostupne u automatima za prodaju te postoji određeno oklijevanje vladajućih spram uvođenja ograničenja pušenja na radnom mjestu. Stöver je stoga skeptičan da će Njemačka uspjeti postići svoj cilj i smanjiti broj pušača na 5 posto do 2040., osim ako ne poduzme dodatne akcije. Naglasio je da u tom slučaju alternative moraju biti dio rješenja, s obzirom na to da je potpuni prestanak vrlo težak za većinu ljudi.

Naime, velika većina pušača želi prestati pušiti, ali jako mali broj uspije u tom naumu. Budući da je pušenje raširenije u skupini potrošača s nižim dohotkom, treba izbjegavati mjere poput podizanja cijena ili nametanja dodatnog poreza. Carlo Stagnaro iz Istituto Bruno Leoni istaknuo je zato Švedsku kao zlatni primjer jer je zemlja postigla cilj od 5 posto pušača bez nametanja strogih ograničenja. To je djelomično postignuto širokom dostupnošću alternativa, posebice snusa - vrećica s duhanom ili nikotinom koji se stavljaju ispod gornje usne.

Dok se potencijalne dugoročne posljedice alternativa ne mogu u potpunosti utvrditi, sadašnji dokazi su opsežni i pokazuju jasne prednosti usvajanja politika koje pomažu pušačima da smanje izloženost karcinogenim cigaretama. Dr. Fernandez Bueno, predsjednik Platforme za smanjenje štete od duhana, rekao je da Svjetska zdravstvena organizacija treba hitno preispitati svoj pristup u svjetlu novootkrivenih dokaza i pozvao da se to učini na Konferenciji stranaka (COP10) u studenom ove godine u sklopu sastanka o kontroli duhana. Za kraj je naglasio da strategija, koja ne uključuje smanjenje štete putem alternativa, više nije moralno ni etički prihvatljiva.