Gospodarstvo u vrijeme pandemije

'Nikad nećemo imati toliku širinu proizvoda da bi zadovoljili potrebe svog stanovništva'

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 25.06.2020 23:32
  • Objavljeno 25.06.2020 u 23:32
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Mogu li se hrvatske tvrtke uspješno prilagoditi poslovanju u uvjetima dugotrajne pandemije? Kako spasiti radna mjesta? Kakva nas jesen čeka? O tome su u emisiji Otvoreno HRT-a raspravljali Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Ivan Ergović, predsjednik Uprave NEXE grupe, Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i Krunoslav Šošić, iz Sunce Hotela

Marin Pucar kaže kako su u Podravci u prvih 6 mjeseci funkcionirali više nego dobro.

'Strateški dio u kojem je Podravka uvijek bila okrenuta izvozu tako da ne ovisi o jednom tržištu. Nama je hrvatsko tržište svega 1/3 prihoda. Upravo zahvaljujući takvoj strukturi prihoda, nakon 6 mjeseci mi danas možemo reći da imamo rast od 5 posto. Isplatili smo radnicima regres od 3.000 kuna i bonus od 1.000 kuna koji su zaslužili', rekao je Pucar, prenosi HRT.

Pucar ističe kako druga polovica ove godine nam kazuje da ćemo imati puno više izazova nego u prvoj polovici.

'Imali smo problem s dobavom ambalaže i sirovina, onda s organizacijom proizvodnje onda smo u drugom kvartalu generirali i negativne prihode koji su bili prisutni u travnju', dodao je.

Pucar ističe kako se jedan dio prelio zaliha kod trgovaca, a drugi dio kod kućanstva.

'Zalihe se polako tope, lipanj je došao u stabilizaciju gdje bi trebali biti na razini prošle godine', dodao je Pucar.

Ističe promjenu navika kod potrošača.

'Imamo privilegiju da su naši proizvodi primarni u trgovačkoj košarici. Potrošač je postao puno racionalniji, kompanije će imati puno veći izazov. Turistički dio neće funkcionirati na razini kroz pad prihoda i pad potrošnje', rekao je Pucar.

Marin Pucar

Marin Pucar

Izvor: Pixsell / Autor: Denis Kapetanovic/PIXSELL

'Potrošnja bi trebala biti generator oporavka uz investicije koje su neophodne', dodao je.

Krešimir Sever pozdravlja činjenicu da se poslodavci ne stide reći kako su isplatili božićnice i regres.

'Kao da je sramota da radnik dobije bonus ili nagradu uz plaću. Treba poticati takve situacije. Trebamo poticati domaću potrošnju. Dosad smo domaću proizvodnju gurali u stranu, a uvozili smo robu vrlo često loše kvalitete. Mi smo politikom niskih plaća izgurali naše radnike van, a uvozi se jeftina radna snaga koja ne može nadomjestiti puno toga. U tim politikama je dosta važno da radnici dobivaju dostojnu plaću i da imaju sigurne poslove. Ako u Hrvatskoj većina ljudi ne može sklopiti dostojno početak i kraj mjeseca, onda imamo problem, a imamo ga', rekao je Sever.

Sever ističe kako u ovo vrijeme, država s jedne strane daje potporu poslodavcima da zadrži radnike, ali s druge strane taj radnik mora imati takvu plaću da on svojom potražnjom i potrošnjom potiče proizvodnju u svim sektorima koji će tamo zadržati radnike i zavrtjeti sustav.

'Ako se to prekida, imamo problem. Ljudi neće čarapirati ili trezorirati te novce, nego to ide u potrošnju', dodao je.

Darinko Bago smatra kako su se hrvatski izvoznici našli u nezgodnoj situaciji.

Darinko Bago

Darinko Bago

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Hrvatska je po broju stanovnika mala zemlja. Po strukturi gospodarstva intenzivno ovisi o uvozu da bi mogli napraviti finalni proizvod. Ogromnu količinu rade za susjedne zemlje, a dominantno za Njemačku. Gospodarski nacionalizam se pojavljuje i to je problem jer mi nikad nećemo imati toliku širinu proizvoda da bi zadovoljili potrebe svog stanovništva. Naš je problem godinama neharmonizirana zemlja, to treba raditi administracija da prepozna potencijal', rekao je Bago.

 Bago kaže kako moramo biti vezani sa susjednim zemljama.

'Mi dominantno uvozimo i izvozimo iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske. Vlada i premijer mora imati vjerodostojne ljude koji znaju posao da znaju za koga radimo i što radimo. Za lobiranje kod proizvoda dolazi se vrlo grubo, na vrlo agresivan način', rekao je Bago.

Ivan Ergović ističe kako je vrlo zadovoljan s ovom godinom, uz tri posto rasta.

'Regres se kod nas redovito isplaćuje. U pregovorima smo sa sindikatima, gdje bi uvjet za plaću povećali za 10 posto. Dosta projekata smo dogovorili i povukli europska sredstva', rekao je Ergović.

Ergović ističe kako tek 2023. očekuje da bi krenuo oporavak.

'Jedan čovjek u graditeljstvu generira 3-4 mjesta. Puno je bolje da ljudi rade i grade, nego da im šaljemo novac kući dok oni sjede. Očekujem da će se političari brzo dogovoriti, situacija je ozbiljna, čeka nas teška jesen, nema turizma. Morali bi više razgovarati o proizvodnji, a ne samo o turizmu', rekao je Ergović.

Krunoslav Šošoć kaže kako se hotelijeri trenutno nalaze na 25 posto prošlogodišnjih prihoda.

'A da ne govorim kad bi uhvatili preko 50 posto prošlogodišnjih prihoda. Pogađa nas zatvorena granica s BiH. Osjeti se bosanskog tržišta, imamo 10 posto gostiju iz BiH. Gosti su jako oprezni i osluškuju. Mi se trudimo i naš trud i rad košta više. Gosti se sami ne poslužuju, opskrba dezinficijensima, čišćenje, sve to košta', rekao je Šošić.

 'Vjerujemo da će se kroz srpanj situacija popraviti. Doći će turisti u naše hotele jer će se naviknuti živjeti s koronom', dodao je. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!