Hrvatski građani masovno su prihvatili državne obveznice kao zanimljiv oblik ulaganja, koji čini alternativu bankovnoj štednji. Prirodni korak dalje u širenju investicijskih opcija je ulaganje u korporativne obveznice. Provjerili smo kako funkcionira ovaj segment tržišta kapitala i kakve opcije se nude malim investitorima
Tržište korporativnih obveznica u Hrvatskoj pruža poduzećima alternativni način financiranja, dok investitorima nudi mogućnost ulaganja s potencijalno višim prinosima u odnosu na državne obveznice, uz ramjerno viši stupanj rizika.
Kao i kod državnih obveznica, investitori kupnjom korporativnih obveznica posuđuju novac izdavatelju u zamjenu za periodične kamate i povrat glavnice na datum dospijeća.
PROČITAJTE JOŠ Razmišljate o ulaganju u državne obveznice? Izračunali smo koliko možete zaraditi
Na tržištu sedamdesetak obvezničkih izdanja
U bazi Središnjeg klirinškog društva (SKDD) trenutno se nalazi sedamdesetak obvezničkih izdanja koje je izdalo 60-ak hrvatskih tvrtki, s ukupnom nominalnom vrijednošću od oko 1,25 milijardi eura.
vezane vijesti
Informacije o izdanjima korporativnih obveznica rijetko dođu do šire javnosti jer se u većini slučajeva radi o manjim privatnim izdanjima namijenjenim unaprijed poznatom krugu investitora. Za takva izdanja nije potrebno raditi prospekt i dobiti odobrenja regulatora (Hanfa).
Samo manji dio korporativnih obveznica namijenjen je široj investicijskoj javnosti i uvršteno je na Zagrebačku burzu. No i ta izdanja dosad su uglavnom bila plasirana užem krugu velikih, tzv. kvalificiranih investitora.
Najvrednije izdanje Zagrebačkog holdinga
Na burzi je trenutno uvršteno 13 korporatinih obveznica od 11 izdavatelja, sukupnom nominalnom vrijednošću 761 milijun eura. Najvrednije je izdanje Zagrebačkog holdinga iz 2023. godine u nominalnom iznosu od 305 milijuna eura. Obveznice ZG holdinga nose najpovoljniju godišnju kamatu, u visini od 4,9 posto. Većina izdanja ima ročnost od tri do pet godina, a izuzetak je obveznica tvrtke Lanište u sastavu zagrebačke Ingre. Ta obveznica izdana je 2015. za finananciranje zagrebačke Arene, a dospijeva 2031. godine.
Premda većina korporativnih obveznica kotira na službenom tržištu Zagrebačke burze promet je relativno nizak, a nekim obveznicama se uopće ne trguje. Razlog leži u tome što postojeći vlasnici uglavnom nastoje držati obveznice do dospijeća, računajući na prinos od kamate.
Qelo i Koykan nude malim investitorima obveznice s kamatom od 8 posto
U posljednje vrijeme pokrenuta su dva obveznička izdanja koja bi mogli unijeti veću živost na tržištu korporativnih obveznica. Riječ je o incijativama malih kompanija koje su se u prikupljanju dužničkog kapitala okrenule malim ulagačima.
Prva je probila led tvrtka Qelo, koja je zainteresiranim ulagačima ponudila na upis 3.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 eura.
Obveznice se izdaju na rok od tri godine, nose kamatu od 8 posto godišnje, a potencijalnim ulagačima nudi se i mogućnost konverzije obveznica u vlasničke udjele nakon dospijeća.
Startup Qelo se bavi e-mobilnošću, odnosno pružanjem usluga punjenja na svojim i tuđim punionicama za električna vozila. Iznos od tri milijuna eura, koji žele prikupiti izdanjem obveznice, planiraju utrošiti u proširenje vlastite mreže brzih punjača na ukupno 18 lokacija s 60 priključnih mjesta.
Trenutno su prisutni na 14 lokacija s 43 punjača. Dio sredstava utrošit će i u poboljšanje usluge Qelo kartice koja služi za kupovinu energije na svim punjačima u Hrvatskoj i 800 tisuća punjača u Europskoj uniji.
Qelo je osnovan 2021. godine kad je prikupio pola milijuna eura početnog kapitala. U međuvremenu su od investitora dobili još 750 tisuća eura.
Lanac ulične prehrane
Nedugo nakon Qela sa sličnom ponudom izašla je i ugostiteljska tvrtka Koykan, koja razvija lanac lanac ulične prehrane.
Nakon što su prije tri godine prikupili vlasnički kapital putem Funderbeama, estonske platforme za financiranje start-upova, vlasnici Koykana odlučili su u drugoj rundi financiranja ponuditi korporativne obveznice. Uvjeti izdanja su isti kao kod Qela. Investitorima nude kamatu od 8 posto na rok od tri godine, uz mogućnost pretvaranja u vlasnički udjel.
Sredstvima prikupljenim izdavanjem obveznica namjeravaju financirati otvaranje 15 restorana u sedam europskih zemalaj unutar dvije godine.
