glavna direktorica HUP-a

'Najveći udar inflacije je na građane s najnižim plaćama i tu moramo djelovati'

30.11.2023 u 14:28

Bionic
Reading

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, gostovala je na N1 televiziji gdje je kometirala stopu inflacije i rast plaća

Podsjetimo Državni zavod za statistiku je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u studenome stopa inflacije iznosila 4,7 posto u odnosu na studeni prošle godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene dobara i usluga pale za 0,2 posto. Podatke Državnog zavoda za statistiku komentirala je i Irena Weber.

“To je očekivano, na to smo cijelo vrijeme i upozoravali, a to je da nakon što nepovoljni ugovori koji su potpisani prošle godine vezano uz struju i plin, a bili su pet do šest puta iznad tržišne razine, polako završe, a s obzirom na stabilizaciju cijena energenata, naravno da dolazi do smanjivanja inflatornih pritisaka”, objasnila je Weber za N1.

Weber je istaknula da je hrvatsko gospodarstvo poznato po jednoj specifičnosti, a to je velika ovisnost o turizmu.

“S obzirom na to da je potražnja za robama i uslugama snažna u tih nekoliko ljetnih mjeseci, naravno da to stvara dodatne inflatorne pritiske na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, objasnila je.

Glavna direktorica HUP-a rekla je kako trebamo skrenuti pozornost na činjenicu da je Hrvatska prva po rastu plaća.

“Naša situacija je specifična, mi smo zemlja koja je zadnja ušla u Europsku uniju, tek sada smo se priključili u šengenski prostor i eurozonu. Činjenica je da smo ušli u Europsku uniju s prosječnim plaćama koje su bitno ispod prosjeka Europske unije, s druge strane vidimo snažan nedostatak radne snage kao rezultat negativnog demografskog prirasta, ali isto tako i činjenice da veliki broj ljudi, i to mladih odlazi, u zemlje zapadne Europe zbog većih plaća i povoljnijih uvjeta rada. Upravo zato je pritisak poslodavaca da snažnim dizanjem plaća utječu na zadržavanje i privlačenje radnika”, pojasnila je Weber.

Dodala je kako Hrvatska mora povećati plaće, ali da makroekonomski gledano, povećanje plaće rezultira većom potražnjom, a veća potražnja inflatornim pritiscima.

“Plaće su rasle jako snažno, iznad 20%, to su činjenice i brojevi. Suficit na razini javne i lokalne samouprave dolazi upravo od snažnog rasta plaća. Realna plaća je rasla između 3 do 5%”, rekla je Weber.

“Najveći udar inflacije i povećanja cijena je na građane s najnižim plaćama i to je ono na što bismo trebali djelovati, ali nema alternative, plaće rastu i poslodavci vode borbu za svakog radnika na tržištu rada”, objasnila je.

Glavna direktorica HUP-a istaknula je da bi za povećanja produktivnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva bilo važno rasteretiti srednje i visoke plaće.

“To su plaće stručnjaka, najkompetitivnijih, najeduciranijih radnika, plaće profesora, IT stručnjaka, liječnika inženjera. To su ljudi koje moramo zadržati u zemlji kako bismo povećali prihod u industrijama s najvećom dodanom vrijednosti”, rekla je Weber.