'U mreži Prvog'

'Na makrorazini smo postigli ravnotežu, no građani će živjeti lošije'

24.05.2022 u 09:53

Bionic
Reading

Prvi put otkako je članica Europske unije, Hrvatska nije u skupini država s makroekonomskim neravnotežama. Europska komisija objavila je da je dug znatno smanjen i pokazuje tendenciju daljnjeg smanjivanja, što je pozitivan signal za ulazak u eurozonu. O tome su U mreži Prvog HRT-a govorili posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja

Savić je komentirao što znači dobar niz makroekonomskih pokazatelja o kojima je premijer Plenković jučer govorio.

Ponovio je da Hrvatska nema makroekonomske neravnoteže, "nakon tri godine neravnoteža i prije toga pet godina prekomjernih neravnoteža".

'Jučerašnje izvješće je rezultat višegodišnjih napora Vlade. Jedna od kategorija koja se procjenjuje je tržište rada. U prošlih nekoliko godina na tom se području bilježi puno bolja situacija. Stopa nezaposlenosti je otprilike u prosjeku EU-a. Posljedica toga je konstantan trend rasta plaća, koje su u posljednjih 4,5 godina porasle prosječno za 32 posto. Više nego prepolovljen broj zaposlenih mladih. Cilj nam je nastaviti s ovakvim trendovima. To su ujedno i kriteriji vezani za ulazak u euro', ustvrdio je Savić, javlja HRT.

Hajdaš Dončić je komentirao tezu da smo prema ovako dobrim makroekonomskim pokazateljima prestigli Njemačku i Francusku.

'Da budem plastičan. Zamislite da je Hrvatska jedan veliki tanker, to je makroekonomija. Došla je plima, sad je taj tanker podignut u globalnom dijelu i to je dobro. Međutim plima ne diže sve brodove jednako. Mali brodovi - kaići - su građani. Znači oni od makroekonomske ravnoteže trenutno neće osjetiti ništa. Zbog inflacije koja je uzrokovana porastom cijena energenata i cijena hrane. Globalno, ako se vratimo na tanker - to je za hrvatsku državu dobro. Moći ćemo ući "bez problema" u euro područje, no standard građana će biti manji'.

Dodao je i da inflacija nije ista za sve.

'Nije ista za obitelj s dvoje djece, samce, poduzetnike', rekao je.

'Inflacija pomaže državi da imamo dobar omjer. BDP će definitivno rasti pa kad se on gleda za promjer u nominali mi smo, recimo na 77 posto, a realno ako gledamo bili bi na 85 posto. To je samo statistika, nije čak ni kritika Vladi. To je realnost. Imamo ciljeve koji su krivo postavljeni. Cilj nije uvođenje eura i cilj nije Schengen. To su sredstva koja bi trebala pomoći nama da se ostvare neki naši nacionalni ili "ekonomski" ciljevi. Imamo makrorazinu na kojoj smo postigli ravnotežu, no građani će živjeti lošije, u kratkom periodu', naglašava.

Šaravanja je rekao da na makroekonomska kretanja gleda vrlo pozitivno i da je jako dobro da je hrvatska ekonomija okarakterizirana kao bez makroekonomskih neravnoteža.

'Ja bih to objasnio jednom alegorijom. Kad vozite auto uvijek gledate u retrovizor, gledate otraga, da vidite gdje ste, u kojem ste kontekstu. Dolazi li netko iza vas, prijeti li nešto dok vozite. Ali je smjer ići prema naprijed. U tom kontekstu kad razgovaramo s poduzetnicima, gospodarstvenicima, između ostalog ono što ih brine je tržište rada. Ne da ne bi zapošljavali više, bi, ali u Hrvatskoj, kao u čitavom zapadnom svijetu, karakteristika je zapravo nedostatak radne snage. Mislim da je to ono što ih najviše brine u tom trenutku jer im ograničava prostor za rast. A opet, kad se vratimo na makroekonomske podatke vidimo da su poduzetnici, gospodarstvenici, iskoristili hrvatsko članstvo u EU. Ulazak u EU je otvorio gospodarstvenicima tržište i oni su to iskoristili, no trenutno ih naviše brine nedostatak radne snage. I adekvatne i broja', rekao je.

Smatra da će ulazak u eurozonu pomoći jer "smo mi de facto izabrali 50 godina njemačku marku, odnosno euro - jer štedimo u tome, dodao je.