WINDAYS17

Može li Hrvatska biti lider digitalne transformacije?

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 25.04.2017 19:46
  • Objavljeno 25.04.2017 u 19:46
Ivan Vidaković, Marin Pucar, Marija Božičev, Alan Slapar, Matija Žulj, Marko Krištof i Relja Marković tijekom okruglog stola na WinDays17

Ivan Vidaković, Marin Pucar, Marija Božičev, Alan Slapar, Matija Žulj, Marko Krištof i Relja Marković tijekom okruglog stola na WinDays17

Izvor: tportal.hr / Autor: Miroslav Wranka

Digitalna transformacija već stvara disrupciju. Pitanje je samo hoćemo li biti pametni i iskoristiti priliku ili čekati da nas pomete

Tijekom okruglog stola Zašto i kako stvarati digitalno konkurentne projekte, održanog u sklopu prvog dana poslovnog dijela konferencije WinDays17, istaknuta je potreba promjene poslovnih modela tvrtki u skladu s digitalnom transformacijom.

Marija Božičev, direktorica u Odjelu IT savjetovanja u konzultantskoj tvrtci EY Hrvatska, ustvrdila je kako digitalna transformacija već stvara disrupciju. Pitanje je samo hoćemo li biti pametni i iskoristiti priliku ili čekati da nas pomete.  U Hrvatskoj ima dobrih primjera koji ju čine regionalnim liderom, rekla je Božičev istaknuvši pritom projekte Agrivi i GoGreen.

Bankarski sektor, dodala je, mogao je brže reagirati, ali je problem što su većina domaćih banaka 'tvrtke kćeri nekih drugih majki'. 

Relja Marković, voditelj razvoja aplikacija u banci Addiko, rekao je kako su bankari svjesni izazova koji im digitalna transformacija donosi, naročito na području transakcija. Uvjeren je kako će se banke otvoriti prema izazivačima i ponuditi im da svoje poslovanje obavljaju i preko njih. Ne vjeruje kako će digitalna transformacija u većoj mjeri promijeniti druga područja bankarskog djelovanja, poput kredita i depozita.

Važna je edukacija

Za prehrambenu industriju, rekao je predsjednik uprave Podravke Marin Pucar, jedan od najvećih digitalnih izazova je ogromna količina informacija temeljem kojih je potrebno donijeti odluke. No, na globalnoj razini digitalna transformacija u velikoj mjeri utječe na lance opskrbe, što velike sustave poput Unilevera i Ferrera potiče na vertikalnu integraciju, od polja do stola. 

Alan Slapar (GoGreen) istaknuo je kako za startupove poput GoGreena nije toliko problem manjak novca koliko nedostatak edukacije kako bi njihovi partneri mogli prepoznati u što se isplati uložiti te što će im donijeti korist na dulje staze.

Ivan Vidaković, Marin Pucar, Marija Božičev, Alan Slapar, Matija Žulj, Marko Krištof i Relja Marković tijekom okruglog stola na WinDays17

Ivan Vidaković, Marin Pucar, Marija Božičev, Alan Slapar, Matija Žulj, Marko Krištof i Relja Marković tijekom okruglog stola na WinDays17

Izvor: tportal.hr / Autor: Miroslav Wranka

S druge strane, istaknuo je Microsoftov direktor za digitalnu transformaciju za srednju i istočnu Europu u regiji Multi-Country Europe Ivan Vidaković, stvari ne idu uvijek glatko. Microsoftovi partneri jako teško napuštaju dosdašnji licencni model poslovanja i prihvaćaju novu realnost u kojoj im svaki klijent može otkazati suradnju već idući mjesec. 

'Microsoft je prolazio i još uvijek prolazi kroz veliku internu transformaciju, u kojoj je fokus s IT-ja prebacio na one koji donose poslovne odluke u tvrtkama', rekao je Vidaković. Od partnera, uz tehničku ekspertizu, sad očekuju i poznavanje te razumijevanje korisničkih potreba.

Treba mijenjati način razmišljanja

Kako bi država trebala bolje upravljati i koristiti podatke koje prikuplja i kojima raspolaže? Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof rekao je kako je jedan od najvećih izazova promijeniti sadašnji način razmišljanja o podacima u državnoj upravi. Promjene se već događaju, vjeruje kako će vanjski utjecaji ih i ubrzati, ali će biti teško ih provesti bez kvalitetnih ljudi, koje treba motivirati i postaviti im izazov kako ne bi otišli u privatni sektor ili inozemstvo.

Krištof je uvjeren kako bi jedinstveni registar zgrada, stanova i stanovništva donio revoluciju i riješio puno problema. Zašto ga još nemamo? Puno košta, a nitko od tog pitanja još nije napravio problem, smatra Krištof. Treba imati konjske živce i nadati se najboljem, dodao je.

Već smo propustili neke prilike

Kao pozitivan primjer dobrog odnosa prema državnim podacima istaknuo je Sloveniju, gdje su oni pod nadležnošću Ministarstva unutarnjih poslova koje ih najviše i treba. Imaju i agenciju zaduženu isključivo za tu vrstu podatka, kao i podatkovni arhiv. Puno se može postići malim koracima, rekao je Krištof, ali treba mijenjati način razmišljanja. Ključni izazov je kako pri komercijalizaciji osigurati zaštitu podataka.

Slapar je na to ustvrdio kako u Hrvatskoj nema dovoljno svijesti o važnosti i prilikama koje komercijalizacija podataka nudi te kako su nam zbog toga iz ruku iskliznuli potencijalno veliki projekti poput Adriatica.neta, koja je mogla postati Booking.com.

Vidaković je iznio podatak o 206 milijardi eura vrijednosti u dodatnom BDP-u koja bi mogla biti ostvarena do 2020. korištenjem big date i otvorenih podataka u Europskoj uniji. 

Tijekom okruglog stola moglo se čuti i kako je kod nas još uvijek jako podcijenjeno tehnološko obrazovanje. Vlada bi to mogla brzo riješiti, kao i podići ukupnu razinu obrazovnog sustava te brzo ga digitalizirati, samo ako za to postoji volja, smatra Vidaković.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!