u washingtonu

MOL pokrenuo novu arbitražu protiv Hrvatske, traži odštetu zbog odluke Vlade iz 2022.

22.06.2024 u 09:32

Bionic
Reading

Mađarski MOL, koji ima najveći udio naftne kompanije INA, pokrenuo je novu arbitražu protiv Hrvatske, objavio je portal 24sata

Novu arbitražu, MOL je pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova(ICSID) u Washingtonu, o čemu su izvijestili na svojim službenim internetskim stranicama, no zasad nisu objavljeni popratni dokumenti iz kojih bi se vidjelo o čemu je točno riječ.

Novinar 24sata Ivan Pandžić piše kako je neslužbeno doznao da je ova arbitraža, četvrta između Hrvatske i MOL-a, vezana za odluku Vlade iz jeseni 2022., a kojom je određeno da Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodavati HEP-u, prvo za 41 euro za megavatsat, a zatim je to podignuto na 47 eura. MOL navodno smatra da je to bila nezakonita odluka Vlade s ciljem da bi se subvencionirali domaći kupci, a kojom je MOL-u nanesena ekonomska šteta. Naime, tadašnja tržišna cijena plina premašivala je 200 eura po megavatsatu, pa je jasna razlika. Prema podacima koji su vidljivi na službenim stranicama ICSID-a, zahtjev za arbitražom registriran je 20. lipnja. U tri prethodne arbitraže, Hrvatska je dvije izgubila, a jedna još traje.

"MOL potvrđuje da je pokrenuo arbitražu protiv Republike Hrvatske zbog  nadoknade štete proizašle iz mjera koje je Hrvatska nametnula tržištu plina 2022. i 2023. Te su mjere prisilile Inu da domaći plin prodaje za maleni dio poštene tržišne cijene HEP-u, koji je u potpunom državnom vlasništvu", navodi se u kratkom priopćenju MOL-a, uz napomenu da neće davati bilo kakve dodatne informacije o tom slučaju. Iz priopćenja MOL-a proizlazi kako je nova arbitraža pokrenuta zbog odluke Vlade iz rujna 2022. godine po kojoj je Ina sav plin proizveden u Hrvatskoj morala prodavati HEP-u po reguliranoj cijeni. 

Vlada je to regulirala izmjenom Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (donijetoj sredinom rujna 2022. godine), koja je vrijedila do kraja rujna 2023. godine,  a poslije je produžena. Vlada je ujedno bila i regulirala cijenu po kojoj Ina domaći plin prodaje HEP-u i ona je najprije iznosila 41 euro za megavatsat (MWh), a poslije je ta regulirana cijena iznosila 47 eura po MWh.

Tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je nakon sjednice Vlade u rujnu 2022. objasnio da će Ina sav domaći plin prodavati HEP-u i to po tada najnižoj cijeni koju je odredila HERA, a to je cijena za građanstvo od 41 eura po MWh, dok je tadašnja cijena plina na  burzi 227 eura po MWh, kao i da će HEP sav taj plin dalje distribuirati građanstvu i institucijama.

Filipović je tada izvijestio i da ta mjera nije dogovorena s MOL-om, već je donesena sukladno zakonu, kao i da ne postoji način da MOL spriječi tu Vladinu odluku. Kako danas prenosi list 24sata pozivajući se na izvore bliske MOL-u, MOL je u posljednjih godinu i pol više puta kontaktirao nadležne dužnosnike Vlade RH i pokazao spremnost za pronalaženje sporazumnog rješenja za obje strane. Ali tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović, nije imao sluha, stoga u MOL-u smatraju da nisu imali drugog izbora nego pokrenuti međunarodnu arbitražu, prenosi list. Inače, mađarski MOL u Ini ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.