Šetnja bilo kojim urbanim naseljem u Hrvatskoj otkriva veliki problem. Na jednom balkonu je, recimo, stavljena bijela PVC stolarija, drugi je zatvoren aluminijem, treći je zazidan, a četvrti se pretvorio u sobu.

Iako se arhitekti imaju pravo pobuniti zbog toga, ljudi balkone i lođe ne zatvaraju iz estetskih, već iz praktičnih razloga, jer, recimo, žele dobiti dodatnu prostoriju, zaštititi balkon od kiše i vjetra ili ga pretvoriti u spremište koje nemaju u zgradi.

Pritom misle da će time povećati eventualnu vrijednost svoje nekretnine. No, problem nastaje kad se to izvodi neplanski. Tada posljedica nije samo ružno pročelje, već i problemi sa sigurnošću zgrade, prodorom vode i stvaranjem vlage te toplinskim mostovima.

Zakonske odredbe

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, donesen lani, propisuje da se balkoni, lođe i terase ne smiju zatvarati, osim ako se to izvodi za cijelu zgradu na jednak način i u skladu s propisima o projektiranju i gradnji, piše Jutarnji.

Pritom razlikuje dvije situacije. Ako balkon ili lođa zadržavaju prvotnu namjenu, radovi se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, ali je potreban glavni projekt. Ako se, pak, prostor spaja sa stanom i postaje grijani, potrebna je građevinska dozvola.

Za prvu situaciju je dovoljna suglasnost natpolovične većine, osim u slučaju ako se radovi financiraju iz pričuve. Tad je potrebno odobrenje kvalificirane većine suvlasnika. To je i logično, jer balkon ili lođa jesu dio nečijeg stambenog prostora, odnosno privatno vlasništvo, no oni se nalaze na pročelju o kojem su dužni brinuti svi suvlasnici.

Ako se zatvaranje balkona razmatra u cijeloj zgradi, treba ishoditi jedinstvenu tehničku dokumentaciju koja potkrepljuje opravdanost i izvodljivost takvog zahvata, a zatim i definira arhitektonsko i vizualno rješenje, koje bi, između ostalih trebao odobriti i projektant ili arhitekt zgrade. No, to ne znači da svi moraju zatvoriti svoje balkone odjednom. Dapače, oni to mogu učiniti bilo kada, ali samo prema zadanom projektu.

Kazne i troškovi

Susjede koji zatvaraju balkone, lođe i terase na svoju ruku trebao bi prijaviti predstavnik suvlasnika, najprije upravitelju, a potom i drugim službama te zatražiti odgovarajuću dokumentaciju. No, u praksi to nitko ne čini jer se ne želi zamjeriti susjedima, pogotovo ako je netko drugi već zatvorio balkon.

No, zakon je tu striktan. Za zatvaranje ili natkrivanje balkona, lođe ili terase, suvlasnik može biti kažnjen s 1000 do 5500 eura. Ako je suvlasnik pravna osoba, kazna se penje na 2000 do 10.000 eura. Izvođač radova u toj situaciji biva kažnjen s 5500 do 10.000 eura, a ako je riječ o obrtniku ili samostalnom djelatniku kazna je 1000 do 5500 eura.

Ipak, treba reći da su i te kazne mali dio troškova. Osim samih radova, neodgovorni suvlasnici trebali bi nadoknaditi štetu koja nastane zatvaranjem balkona, pogotovo ako se radi o prodoru vode, šteti u susjednom stanu, oštećenju pročelja ili narušenoj statici dijela zgrade. Štoviše, trebali bi platiti i uklanjanje svojih improviziranih konstrukcija.