Prodaje državnih obveznica na tržištima diljem svijeta u utorak su uzele maha, podigavši troškove zaduživanja niza država diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike na najviše razine u desetljećima, a sve to zabrinulo je brojne vlade koje se rekordno zadužuju zbog niza razloga.
Val rasprodaja državnih obveznica najnoviji je znak da su trgovci zabrinuti zbog inflacije potaknute cijenama energenata, zaoštravanja monetarne politike i pogoršanja fiskalnih uvjeta.
U takvim okolnostima prinosi na obveznice u eurozoni dosegnuli su nove najviše razine u više od deset godina jer kriza na Bliskom istoku izaziva cjenovne pritiske na globalnoj razini, potičući tržišna očekivanja da će središnje banke uskoro podići kamatne stope. Prinosi rastu kada cijene obveznica padaju, podsjeća Reuters.
Prinos na njemačke 2-godišnje obveznice skočio je peti dan zaredom, dosegnuvši 2,936 posto, što je najviša razina od srpnja 2024. godine. Dugoročne njemačke državne obveznice pretrpjele su još oštriji pad cijene pa je posljedično na referentne 10-godišnje obveznice prinos skočio na 3,352 posto, najvišu razinu od 2011. godine. Na 30-godišnje je porastao na 3,841 posto,također najvišu razinu u 15-ak godina.
vezane vijesti
Izraženi skokovi
Prinos na francuske 10-godišnje obveznice skočio je na 4,15 posto, dosegnuvši najvišu razinu od studenog 2008., jer su sve veći francuski fiskalni deficiti intenzivirali pritiske na prodaju francuskih državnih obveznica.
Istovremeno, prinosi na britanske 10-godišnje državne obveznice porasli su na 5,2341 posto, najvišu razinu od lipnja 2008. godine, odnosno razdoblja vrhunca globalne financijske krize. Porastao je i prinos na britanske 30-godišnje obveznice, na 5.8856 posto, dosegnuvši najvišu razinu od ožujka 1998. godine.
Izraženiji skok prinosa zabilježen je i u Aziji, gdje je prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice poskočio na tri posto, razinu zabilježenu po prvi put u 30 godina. Prinos na 2-godišnje obveznice skočio je na 1,8 posto, najvišu razinu u također nešto više od 30 godina.
Prinos na ključne američke 10-godišnje državne obveznice dosegnuo je najvišu razinu u posljednjih 20 mjeseci, popevši se na 4,7880 posto.
Rekordne emisije državnog duga
Vlade diljem svijeta su zabrinute, budući da izdaju rekordne količine državnog duga za potrebe financiranja obrane, projekata energetske tranzicije i proračunskih deficita.
Američko ministarstvo financija SAD-a prošlog je mjeseca interveniralo na tržištima kako bi ograničilo rast troškova zaduživanja. Ipak, prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice već su nadoknadili oko dvije trećine pada uslijed tog poteza.
Val prodaje obveznica na globalnoj razini odražava duboku promjenu u tržišnoj dinamici. Umjesto da služe kao tradicionalno „sigurno utočište” za kapital u vrijeme geopolitičkih kriza, državne se obveznice masovno prodaju jer trgovci u cijene uračunavaju rizike dugotrajne stagflacije, potaknute naglim rastom troškova energije i postojanim inflacijskim trendovima.
AI, skupa nafta, rast kamatnih stopa...
Velike prodaje obveznica koje poduzimaju velike tehnološke kompanije, agresivno prikupljajući sredstva za financiranje procvata umjetne inteligencije, i to u okruženju u kojem je američki javni dug premašio 40 bilijuna dolara, dodatno su potaknule prodaju državnih obveznica posljednjih tjedana.
Obnovljeni američko-iranski vojni napadi u Perzijskom zaljevu, uključujući razmjenu američkih raketa usmjerenih na iranske lansirne lokacije na otoku Larak i uzvratne udare Teherana na američke baze u Jordanu, podigli su cijene nafte iznad 90 dolara po barelu. Budući da troškovi energije izravno utječu na ukupne potrošačke cijene, investitori u obveznice zahtijevaju znatno veće premije kako bi držali dugoročne državne dugove, strahujući da će inflacija ostati povišena i u 2027. godini.
Val prodaja intenziviran je nakon obraćanja predsjednika američke središnje banke Fed Kevina Warsha u Jackson Holeu, gdje je signalizirao da središnji bankari još "imaju posla" kako bi ukrotili inflaciju. Tržišta novca brzo su tako podigla izglede na 60 posto za povećanje ključne kamatne stope u SAD-u na sjednici Feda u rujnu za četvrtinu postotnog boda.
U eurozoni se očekuje da će Europska središnja banka na sjednici 10. rujna ponovno povećati kamatnu stopu, a japanska središnja banka suočava se s ogromnim pritiskom da zaoštri monetarnu politiku na idućem sastanku.
Američki ministar financija Scott Bessent u ponedjeljak je u razgovoru za CNBC pokušao umanjiti zabrinutosti zbog rasta prinosa na američke obveznice.
Govoreći na marginama sastanka ministara financija skupine G20 u Ashevilleu u Sjevernoj Karolini, Bessent je izjavio da američko tržište obveznica i dalje bilježi „najbolje rezultate” u svijetu, istaknuvši pritom da je agencija Fitch Ratings prošlog mjeseca potvrdila kreditni rejting američkog državnog duga na razini AA+.
