'Prijedlog proračuna za 2014. je sačinjen temeljem smjernica Vlade, a korigiran je za efekte svih onih mjera koje je vlada prihvatila kod donošenja smjernica', rekao je ministar financija Slavko Linić.

Proračun za iduću godinu izrađen uz projekciju gospodarskog rasta od 1,3 posto. 'Optimističniji smo za skoro 1 posto u odnosu na projekcije Europske komisije', rekao je Linić, ističući da snažniji gospodarski rast očekuje od dinamiziranja investicija i zvoza

Prema Vladinim prognozama, ostale komponente BDP-a nemaju potencijala za snažniji rast pa se tako očekuje tek blagi oporavak oporavak osobne potrošnje.

Ukupni prihodi proračuna trebali bi porasti na 113,1 milijardu kuna, ponajprije zahvaljujući podizanju međustope PDV-a sa 10 na 13 posto, efektima fiskalizacije te rastu trošarina na duhanske proizvode.

Dodatni rast prihoda planira se ostvariti povećanim ubiranjem dividendi iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu.

Rashodi državnog proračuna planirani su na razini od 130,5 milijardi kuna. Na osjetan rast rashoda najviše su utjecali povećane obveze prema EU te veći rashodi za kamate po osnovi javnog duga. Najviše rastu obveze prema EU, i to za 3,4 milijarde kuna, od čega se 1,8 milijardi kuna odnosi na veći doprinosu proračun EU, a 1,6 milijardi se odnosi na rashode povezane sa povlačenjem sredstava iz fondova Europske unije.

Deficit opće države planiran je na razini od 17,5 milijardi kuna ili 5 posto BDP-a što će rezultirati i rastom javnog duha iznad granice od 60 posto BDP-a. Dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države u 2014. iznosio bi 5,5 posto BDP-a, u 2015. bi bio 4,6 posto, a u 2016. oko 3,4 posto.