'Većina ratara će vrlo oprezno ući u sjetvu. Jesenska sjetva će se obaviti, ali će se ići s minimalnim ulaganjima, bez mineralnih gnojiva, zbog čega neće moći očekivati željene prinose. No do proljeća se može čekati s gnojivima ili će ga se baciti manje', kaže za tportal Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Cijene gnojiva, rekao je, skočile su do tri puta u godinu dana, što se još nije dogodilo u povijesti. Tako za ono koje se plaćalo 200 kuna sada treba izbrojiti 800 kuna.

'Jesenska sjetva ove godine je sigurnija i može se očekivati da će u Hrvatskoj biti zasijano oko deset posto više površina. Tako će se izbjeći suša i gubitci koji su nas pogodili ove godine', objašnjava dalje ovaj ratar, napominjući da su zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta dosta podbacili soja i kukuruz.

I cijena pšenice za iduću godinu, napominje, potpuno je neizvjesna. Sjeme je također poskupjelo. Cijena mu se kreće od pet do šest kuna za kilogram.

'Troškovi sjetve poskupljuju za 50 posto', iznosi brzinsku računicu Mirko Miladinović, farmer iz Koritne koji obrađuje 56 hektara zemlje.

'Po gorivo sada moram ići u Đakovo, a do sada su nam ga donosili dobavljači. A i cijena plavog dizela je otišla s tri i pol na osam kuna. Pomalo nedostaje sjemena na tržištu, a cijena mu je skočila na 450 do 600 kuna za kilogram ječma ili pšenice', govori.

Kaže ima i dobrih stvari. 'Vrijeme nam ide na ruku, uvjeti za sjetvu su dobri. Jesen je dobra. A najjeftinija sjetva je ona koja je u rokovima', sažima.

Iako od samog početka na svojim poljima ovaj ratar ne uzgaja tipične kulture za Hrvatsku, poput pšenice i kukuruza, nego se odlučio za one rjeđe, kao što su raola, gorušica, facelija, sikavica, pir i heljda, kaže da od njih ne odustaje. Neke će čak i povećati.

'Ostajem pri svojim kulturama, proširit ću površine s bijelom gorušicom', zaključuje.